Zastupljenost 7,30 odsto Srba u javnim službama, organima državne i lokalne uprave je neprihvatljiva jer taj narod nije manjina već konstitutivan narod koji čini trećinu stanovništva Crne Gore, ocijenila je juče poslanik Demokratskog fronta Ljiljana Đurašković. Odbor za ljudska i manjinska prava razmatrao je juče informaciju o zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u državnim i organima državne uprave.
Prema podacima iz tog dokumenta, u javnim službama radi 82,11 odsto Crnogoraca. Osim u srpskoj nacionalnoj zajednici, nesrazmjeran broj zaposlenih u odnosu na broj stanovnika zabilježen je i kod Bošnjaka, kojih je u državnom sektoru 4,89 odsto, Muslimana, 2,19, Albanaca, 1,32, Hrvata, 0,40, i Roma, 0,03 odsto, dok se 1,41 odsto zaposlenih nije izjasnilo tokom istraživanja Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
– Prema ovim podacima, 7,3 odsto Srba zaposleno je u javnoj upravi, a, prema poslednjim podacima sa popisa, oni čine oko 30 odsto stanovnštva. Ovo je izuzetno zabrinjavajuća cifra. Zar je moguće da su Srbi, koji su trećina stanovništva u ovako zanemarljivom broju zastupljeni u javnoj upravi. Bode oči da u pojedinim ministarstvima i upravama nema nijednog Srbina. Da li to znači da su Srbi nepoželjni u ministarstvima nauke, pravde, rada i socijalnog staranja i službi predsjednika države, kao i u sekretarijatima za razvojne projekte, zakonodavstvo, upravama za antikorupciju, kadrove, zaštitu kulturnih dobara, zbrinjavanje izbjeglica itd. – kazala je Đuraškovićeva.
Poslanik SDP-a Izet Bralić kazao je da zabrinjava što manjine nijesu srazmjerno zastupljene u strukturi zaposlenih u javnoj upravi, dok je njegov kolega iz DPS-a Srđa Popović naveo da veliki broj zaposlenih nije popunio upitnik tako da su ostavljeni podaci nerealni.
Koordinator programa u NVO Građanska alijansa Milan Radović podsjetio je da je ta organizacija ranije radila slične izvještaje i da su i rezultati bili slični. On je naveo da se u oblasti zastupljenosti manjina u javnoj upravi ne bilježi napredak.
Članovi Odbora za ljudska prava i slobode juče su jednoglasno usvojili i godišnji izvještaj nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2013. godinu, koji je pokazao da u tom periodu nije bilo slučajeva torture u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS). Iako je izvještaj zastario, pošto je rasprava trebalo da se održi 2014. godine, ombudsman Šućko Baković kazao je da su u izvještaju obuhvaćene policijske prostorije za zadržavanje zatvora u Bijelom Polju, Zatvoru za kratke kazne u Podgorici, Kazneno-popravnom domu Spuž, Istražnom zatvoru Podgorica i Specijalnoj bolnici za psihijatriju Dobrota.M.S.
Neispoštovane preporuke
Zamjenica ombudsmana Zdenka Perović je, govoreći o policijskim prostorijama za zadržavanje, upozorila da nijedna preporuka tog nacionalnog mehanizma još nije ispoštovana.
– Radi se o preporuci da se pravilnik o uslovima koje moraju da ispunjavaju prostorije za zadržavanje upodobi sa standardima CPT-ja – navela je ona.
Direktor ZIKS-a Miljan Perović kazao je da u toj ustanovi u prethodne dvije godine nije bilo slučajeva torture. Perović je naveo da je u zatvor u Bijelom Polju prošle godine uloženo oko 150.000 eura i da se taj prostor adaptira do izgradnje novog objekta.