Crnogorski Centar za tražioce azila u prvih šest mjeseci pružio je utočište za 167 azilanata. Kako piše u izvještaju o realizaciji akcionog plana za poglavlje 24 – pravda, sloboda i bezbjednost, od 167 lica iz sistema azila njih 11 su bile žene bez pratnje i 26 maloljetnika sa pratnjom.
– Kapaciteti Centra su bili dovoljni. U izvještajnom periodu nije bilo potrebe za angažovanjem dodatnih smještajnih kapaciteta. U isto vrijeme je unaprijeđen kvalitet prijemnih uslova za tražioce azila na osnovu stvarnih potreba. U izvještajnom periodu urađeno je 100 pregleda primarne zaštite i 87 specijalističkih pregleda – konstatuje se u izvještaju.
Skupština Crne Gore je u decembru prošle godine usvojila Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, koji je stupio na snagu 18. januara ove godine, a njegova primjena je planirana od 1. januara 2018. Donošenje podzakonskih akata neophodnih za sprovođenje ovog zakona planirano je programom rada Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) za treći kvartal ove godine.
– Kako bi se Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca u potpunosti primijenio, MUP je planirao donošenje četiri podzakonska akta od čega su tri predloga podzakonskih akata upućena Sekretarijatu za zakonodavstvo – konstatuje se u izvještaju, u kojem se ne precizira koliko lica je i dobilo azil.
Crna Gora je u poslednjih 10 godina odbila 9.439 zahtjeva za azil u našoj državi, a odobrila 35. To su podaci iz Strategije za integrisano upravljanje migracijama za period 2017. do 2020. godine. U praksi navedeni podatak znači da je tek svaki 270. podnosilac zahtjeva dobio azil u Crnoj Gori. U izvještaju piše da je trenutno na snazi 15 odobrenih zaštita u Crnoj Gori, od čega osam statusa izbjeglice i sedam dodatnih.
– Status izbjeglice ima šest lica iz Jemena i dvoje iz Sirije, a dodatnu zaštitu po dvoje iz Jemena i Ukrajine, a po jedno iz Nigerije, Bjelorusije i Maroka – piše u izvještaju.
Azil se daje strancima kojima je potrebna međunarodna zaštita u skladu sa Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951. godine, Protokolom o statusu izbjeglica iz 1967, Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda iz 1950. i drugim ratifikovanim međunarodnim ugovorima i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava. Podnosioci zahtjeva za dobijanje azila u Crnoj Gori najvećim dijelom su bila lica iz Sirije, zatim Somalije, Eritreje, Konga, Gambije, a bilo je i pojedinačnih slučajeva iz Avganistana, Iraka, Kameruna, Liberije i Jemena.
Zanimljivo je da je azil u Crnoj Gori do 2010. tražilo svega 39 lica, već 2011. taj broj je porastao na 239, 2012. na 1.529, da bi 2013. bio postavljen rekord sa 3.554 zahtjeva i nijednom pozitivnom odlukom. Naredne 2014. godine azil je tražilo 2.312 lica, 2015. godine 1.611, a prošle godine 190 osoba.
Nadležne službe su od 2007. do kraja 2015. otkrile 4.957 lica koja su nezakonito boravila u Crnoj Gori. Većina ilegalnih migranata dolazila je iz zemalja kao što su Alžir, Tunis, Maroko, Libija, Egipat, Eritreja, Sudan, Avganistan i Pakistan.
M.S.
Primili bivše zatvorenike
Crna Gora je pod svoju zaštitu primila dvojicu bivših zatvorenika iz američkog zatvora Gvantanamo.
Prvi zatvorenik iz Gvantanama koji je prebačen u Crnu Goru bio je četrdesetjednogodišnji Jemenac Abdul Aziz Al-Suvejdi, koji je nakon više od 13 godina provedenih u američkom zatvoru, u januaru prošle godine stigao u Crnu Goru da započne novi život.
Drugi zatvorenik kojeg je Vlada Sjedinjenih Američkih Država prebacila u Crnu Goru zove se Abdel Malik Abdel Vahab al-Rahabi i državljanin je Jemena.
Njih dvojica su sumnjičeni za saradnju sa Al-Kaidom, ali optužbe protiv njih nijesu dokazane.