Nakon što je Upravni sud odbacio tužbu protiv javnog poziva za valorizaciju lokaliteta Buljarice kao nedozvoljenu vlasnici zemljišta, odbornici SO Budva i četiri nevladine organizacije podnijeće zahtjev za vanredno preispitivanje odluke Upravnog suda Vrhovnom sudu, kazao je „Danu” predstavnik grupe „Naše ognjište” Božidar Čarmak.
Taj zahtjev za vanredno preispitivanje odluke Upravog suda biće, kako je najavio, podnijet u narednih sedam do osam dana.
– Sve zavisi od odluke Vrhovog suda, ako oni vrate tu odluku Upravnom sudu na ponovno razmatranje, taj sud će onda meritorno odlučiti o ovome i moraće da uđe u razloge, odnosno neće moći da se ističe nedozvoljenost tog pravnog sredstva. Ako Vrhovni sud potvrdi odluku Upravog suda, onda slijedi ustavna žalba i zahtjev Evropskom sudu za ljudska prava – kazao je Čarmak.
Tužbom, koju je odbacio Upravni sud tražen je poništaj javnog poziva koji su raspisali Vlada, Savjet za privatizaciju i Tenderska komisija za valorizaciju lokaliteta Buljarice. Tražena je privremena mjera kojom bi se odložio javni poziv i stavio van snage rok za dostavljanje ponuda 18. jul i produžio do pravosnažnosti odluke u upravnom sporu.
– Postoji revolt vlasnika, međutim, većina je očekivala da će se na prvoj sudskoj instanci stvari riješiti negativno zbog, na žalost, uvjerenja da ne postoji ta vrsta funkcionalne zaštite instuticionalnim putem. Mislimo da se u konačnom to mora razriješiti u našu korist, jer Upravni sud uopšte nije ispitivao drugi, materijalni segment javnog poziva koji praktično predstavlja ponudu za kupovinu potpuno privatne imovine i nije to samo procesna radnja – rekao je on.
Čarmak je istakao da takva odluka vodi ka daljoj eskalaciji problema, te da je nezadovoljstvo veliko zbog toga što se nije došlo do rješenja.
– Nastavićemo samoorganizovanje, postepeno ćemo pojačavati i građansko djelovanje. Sve zavisi od toga koliko će biti potrebno da se ovo zaustavi. Problem je očigledan, stoji u papirima, u javnosti, u međunarodnim odnosima, i na svim instancama je vidljiv, samo kad će neko to priznati iz Vlade i institucija kroz neki sudski postupak ili na neki treći način, stvar je vremena – rekao je on.
Čarmak smatra da ne postoji način da takav tender prođe.
– Ova praksa Upravnog suda govori o tome da upravo u fazi, kada je očigledno da se vrši raspolaganje imovinom fizičkih lica, nije moguće izjaviti nikakvo pravno sredstvo, jer taj sud smatra da je takvo procesno sredstvo nedozvoljeno, tako da je problem i u praksi i u zakonskoj proceduri. Trebalo bi da postoje precizna pravila o vođenju tendera tako velikih razmjera i da u svakoj fazi postoji procesna kontrola, kao i da u svakom trenutku imamo pravo na ispitivanje zakonitosti tih faza – rekao je on, ističući da prije raspisivanja spornog tendera država nije odredila javni interes, nije izvršena eksproprijacija ni isplata vlasnika, a zemlja je ponuđena na prodaju.
Advokat Veselin Radulović očekivao je da će tužba biti odbijena iz procesnih razloga, ali je za njega, kako je kazao, simptomatično to što je Upravni sud donio odluku u veoma kratkom roku.
– Ne znam nijedan drugi slučaj da je bilo koji sud, pa ni Upravni riješio tako ekspresno, bukvalno u nekoliko dana po nekoj tužbi, bez obzira što se radi o procesnoj odluci. Imali smo i ranije slučajeva da se donose procesne odluke o odbacivanju, ali poslije protoka mnogo više vremena. Radi se o sudu koji je pod kontrolom izvršne vlasti, a jedno je sigurno, da ova vlast kada naumi nešto da odradi na način kako je to, izgleda naumila da uradi sa Buljaricom, onda je ne može ništa spriječiti. Oni svakako nađu načina da obezbijede prolaz tim svojim odlukama, pa čak i ako se one ospore pred sudom – rekao je on.
Savjet za privatizaciju objavio je javni poziv za valorizaciju lokaliteta Buljarica, kojim je predviđena prodaja 4,89 miliona kvadrata zemljišta, kao i davanje u dugoročni zakup 533.956 kvadrata zemljišta i akvatorijum površine 585.772 metra kvadratna. Osim što se, prema podacima katastra, dio imovine vodi na privatne vlasnike, ili lokalnu samoupravu, i na dijelu zemljišta koji se u katastru vodi kao državna imovina upisani su tereti, odnosno zabilježbe sudskih sporova, objekata koji su sagrađeni bez građevinske dozvole, a dio parcela izdat je privrednim društvima uz koncesionu naknadu.J.V.
Sporna vlasnička struktura
Radulović smatra da tender sadrži mnogo spornih momenata, počev od vlasničke strukture zemljišta i prodavanja nečega što nije državno i čime Vlada ne može da raspolaže.
– Bojim se da bi to u nekom budućem periodu moglo da izazove neke sporove koji će u krajnjem, koštati državu, odnosno poreske obveznike, građane – rekao je on.