Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
U ćeliji umro od droge * Milo je eksperiment NATO pakta * Odštetu plaća imovinom zbog koje je uhapšen * Vujica preticao na punoj liniji * U ćeliji umro od droge * Obama i Hilari stvorili ID * „Tornado” nije potresao teroriste
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 04-01-2016

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
N/A:
N/A

Vic Dana :)

Perica:
- Tata, a šta je to otrov za miševe?
Tata:
- To ti je,sine, mačka u prahu.
-------
Kad sam ušao u apoteku i vidio cijene...jeftinije bi me izašlo da umrem!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Stav
Vojna neutralnost naš jedini put Dok Rusija Crnoj Gori priprema impresivne projekte saradnje, uz garanciju potpune političke i ekonomske otvorenosti, NATO pakt nam jedino nudi produžetak četvrt vijeka duge tiranije Mila Đukanovića
Dan - novi portal
U go­di­ni ka­da su se na­vr­ši­la rav­no dva vi­je­ka od Beč­kog kon­gre­sa i de­fi­ni­sa­nja voj­ne i po­li­tič­ke ne­u­tral­no­sti Švaj­car­ske, kao i šest de­ce­ni­ja od us­po­sta­vlja­nja slič­nog po­lo­ža­ja u Austri­ji, Cr­na Go­ra je zva­nič­no do­bi­la po­ziv da se pri­klju­či NA­TO -u.
Ključ­nu po­dr­šku us­po­sta­vlja­nju ne­u­tral­ne po­zi­ci­je Švaj­car­ske da­la je Ru­si­ja, po­bjed­ni­ca iz ra­ta sa Na­po­le­o­nom. Za­hva­lju­ju­ći voj­noj i po­li­tič­koj ne­u­tral­no­sti, Švaj­car­ska je uspje­la da iz­bjeg­ne uče­šće u dva svjet­ska ra­ta i od ze­mlje sa kraj­nje oskud­nim re­sur­si­ma po­sta­ne jed­na od naj­ra­zvi­je­ni­jih i naj­sta­bil­ni­jih svjet­skih eko­no­mi­ja. Švaj­car­sku ne­u­tral­nost is­po­što­vao je i sam Adolf Hi­tler, ko­me si­gur­no ni­je ne­do­sta­ja­lo voj­ne mo­ći da za ne­ko­li­ko da­na po­ko­ri ovu ma­lu ze­mlju, s ta­ko­đe ne­za­ne­mar­lji­vim pro­cen­tom švaj­car­skih Nje­ma­ca ko­ji su to­kom II svjet­skog ra­ta sim­pa­ti­sa­li na­ci­ste.
Tač­no 140 go­di­na od Beč­kog kon­gre­sa, u istom gra­du, po­no­vo uz do­go­vor si­la po­bjed­ni­ca iz ve­li­kog ra­ta, de­fi­ni­sa­na je po slič­nom mo­de­lu i voj­no-po­li­tič­ka ne­u­tral­nost Austri­je. Šest de­ce­ni­ja ka­sni­je austrij­ski mi­ni­star od­bra­ne Nor­bert Da­ra­boš ne­u­tral­ni sta­tus svo­je ze­mlje oci­je­nio je sle­de­ćim ri­je­či­ma: ‘’Austri­ja je čla­ni­ca pro­ce­sa Part­ner­stva za mir i kroz to mo­že­mo da sa­ra­đu­je­mo sa svi­ma, baš kao i Ir­ska. Ni­ka­kav ula­zak u NA­TO, ni­ti ne­ka bli­ska sa­rad­nja ne do­la­zi u ob­zir, ne­ma­mo po­tre­ba za tim. Pi­ta­nje je ko­li­ko je bi­lo stvar­ne ko­ri­sti za sve one ze­mlje ko­je su pri­stu­pi­le NA­TO-u? Jer, sa NA­TO-om se mo­že sa­ra­đi­va­ti i bez član­stva u tom sa­ve­zu, ima­te niz pri­mje­ra za to. Mi sa­da iz­dva­ja­mo za od­bra­nu 0,7 od­sto od na­ci­o­nal­nog bru­to pro­iz­vo­da. Ako bi­smo ušli u NA­TO, to bi mo­ra­lo da bu­de naj­ma­nje 2,2 od­sto od na­ci­o­nal­nog bru­to pro­iz­vo­da.’’
Ključ­ni do­pri­nos us­po­sta­vlja­nju voj­ne i po­li­tič­ke ne­u­tral­no­sti Austri­je da­la je po­no­vo Ru­si­ja, od­no­sno biv­ši SSSR. Pri­je ne­ko­li­ko ne­dje­lja ru­ski zva­nič­ni­ci po­ka­za­li su sprem­nost, da se s NA­TO –om, na sli­čan na­čin ka­ko je to to­kom isto­ri­je ura­đe­no sa Švaj­car­skom i Austri­jom, re­gu­li­še me­đu­na­rod­ni po­lo­žaj Cr­ne Go­re. Na ru­sku ini­ci­ja­ti­vu, Za­pad je od­go­vo­rio blan­ko po­ziv­ni­com re­ži­mu Mi­la Đu­ka­no­vi­ća. Ova­ko kon­ci­pi­ran jed­no­stran do­ku­ment, ko­ji ne de­ter­mi­ni­še re­fe­ren­dum kao po­že­ljan in­stru­ment od­lu­či­va­nja, pro­vo­ci­ra ozbilj­nu dru­štve­nu ne­sta­bil­nost u Cr­noj Go­ri. U raz­go­vo­ru s vi­so­kim mo­skov­skim zva­nič­ni­ci­ma i vo­de­ćim eks­per­ti­ma za Bal­kan in­for­mi­san sam da Ru­ska Fe­de­ra­ci­ja, za slu­čaj da se gra­đa­ni Cr­ne Go­re od­lu­če da na slo­bod­nom i de­mo­krat­skom re­fe­ren­du­mu za­dr­že voj­no-ne­u­tral­nu po­zi­ci­ju, raz­ma­tra im­pre­si­van pa­ket mje­ra du­go­roč­nog sti­mu­li­sa­nja eko­nom­ske sa­rad­nje. Tu­ri­zam, gra­đe­vi­nar­stvo, po­ljo­pri­vre­da, ban­kar­stvo, ener­ge­ti­ka i in­fra­struk­tu­ra pred­sta­vlja­ju sek­to­re eko­no­mi­je u ko­ji­ma bi Cr­na Go­ra do­bi­la pri­vi­le­gi­ju da raz­vi­ja eks­klu­ziv­ne od­no­se sa Ru­si­jom. Uko­li­ko se na­ši gra­đa­ni opre­di­je­le za oču­va­nje voj­no-ne­u­tral­nog sta­tu­sa, do­šlo bi do zna­čaj­nog po­ra­sta pro­me­ta u tu­ri­zmu, ko­ji bi pre­va­zi­šao pri­ho­de i u onim naj­bo­ljim go­di­na­ma. Bli­zu po­lo­vi­na od 15 mi­li­o­na Ru­sa, ko­li­ko pre­ma pro­cje­na­ma go­di­šnji od­mor pro­ve­de u ino­stran­stvu, pu­to­va­la je u Tur­sku, ili Egi­pat. Po­sli­je in­ci­de­na­ta sa ju­ri­šni­kom SU-24 i te­ro­ri­stič­kim na­pa­dom na ru­ski put­nič­ki avi­on nad ne­bom Si­na­ja, ove dvi­je vo­de­će de­sti­na­ci­je sle­de­ćih go­di­na bi­će ne­do­stup­ne na ru­skom tu­ri­stič­kom tr­ži­štu. Sto­ga se oče­ku­je sa­svim re­a­lan rast tra­žnje za Cr­nom Go­rom. U slu­ča­ju za­dr­ža­va­nja ne­u­tral­nog sta­tu­sa na­še dr­ža­ve, po­ve­ća­no in­te­re­so­va­nje je mo­gu­će do­dat­no po­ja­ča­ti spe­ci­jal­nim po­vla­sti­ca­ma ros-tu­ri­zma pre­ma Cr­noj Go­ri, u ovom mo­men­tu va­že­ćim za Krim i So­či.
Sek­tor gra­đe­vi­nar­stva, ko­ji se usled eko­nom­ske kri­ze po­sled­njih go­di­na na­la­zi u ozbilj­noj stag­na­ci­ji, mo­gao bi se ta­ko­đe vr­lo la­ko vra­ti­ti u zlat­ne go­di­ne. Ru­si­ja bi zva­nič­nim po­zi­vom mo­gla da ohra­bri vla­sti­te gra­đa­ne da sti­ču ne­kret­ni­ne u Cr­noj Go­ri. Ta­ko­đe ru­ski ive­sti­to­ri bi mo­gli da bu­du od stra­ne vla­sti­te dr­ža­ve sti­mu­li­sa­ni za ula­ga­nja u tu­ri­stič­ke i in­fra­struk­tur­ne pro­jek­te na te­ri­to­ri­ji Cr­ne Go­re.
Sa­svim su­pro­tan sce­na­rio do­go­dio bi se uko­li­ko Đu­ka­no­vi­ćev re­žim od­lu­ku o pri­stu­pa­nju NA­TO-u pre­ba­ci svo­joj ko­rum­pi­ra­noj par­la­men­tar­noj ve­ći­ni. Ta­da bi već u sle­de­ćoj se­zo­ni osta­li bez čar­ter le­to­va i sa­mim tim prak­tič­no bez mo­guć­no­sti ma­sov­ne po­sje­te ru­skih tu­ri­sta. Ta­ko­đe ogra­ni­či­le bi se i fi­nan­sij­ske tran­sak­ci­je iz­me­đu Ru­ske Fe­de­ra­ci­je i Cr­ne Go­re, či­me bi ku­po­vi­na ne­kre­tni­na po­sta­la prak­tič­no ne­mo­gu­ća. Ogra­ni­če­nje fi­nan­sij­skih tran­sak­ci­ja po­go­di­lo bi i oko 10.000 Ru­sa ko­ji stal­no bo­ra­ve na te­ri­to­ri­ji Cr­ne Go­re, tro­še­ći ov­dje uglav­nom svoj do­ho­dak ste­čen u ma­tič­noj dr­ža­vi. Če­tvrt vi­je­ka du­ga vla­da­vi­na Mi­la Đu­ka­no­vi­ća pot­pu­no je uni­šti­la cr­no­gor­sku po­ljo­pri­vre­du. Ne­ka­da­šnji po­ljo­pri­vred­ni kom­bi­na­ti su za­tvo­re­ni, a in­di­vi­du­al­ni pro­iz­vo­đa­či su­o­če­ni s ne­lo­jal­nom kon­ku­ren­ci­jom usled slo­bod­nog uvo­za iz EU, sve ma­nje po­ka­zu­ju sprem­nost da se ba­ve ovom dje­lat­no­šću. U slu­ča­ju oču­va­nja voj­no-ne­u­tral­ne po­zi­ci­je Cr­ne Go­re, Ru­si­ja bi mo­gla upu­ti­ti eks­pert­sku gru­pu ko­ja bi da­la pre­po­ru­ke za re­vi­ta­li­za­ci­ju ov­da­šnje po­ljo­pri­vre­de. Za mno­ge po­ljo­pri­vred­ne kul­tu­re za či­ji uz­goj te­ri­to­ri­ja Cr­ne Go­re po­sje­du­je ide­al­ne uslo­ve, po­sto­ji tra­žnja na ogrom­nom ru­skom tr­ži­štu i, uz ade­kvat­nu or­ga­ni­za­ci­ju, ta­mo bi na­šle si­gu­ran pla­sman. Za re­vi­ta­li­za­ci­ju cr­no­gor­ske po­ljo­pri­vre­de po­volj­ne kre­di­te bi po­nu­di­le ru­ske ban­ke, či­ji bi do­la­zak zna­čaj­no una­pri­je­dio ov­da­šnje fi­nan­sij­sko tr­ži­šte, po­di­žu­ći kva­li­tet ban­kar­skih uslu­ga i pro­iz­vo­da. U fe­bru­a­ru 2011. ‘’Aso­ci­ja­ci­ja ru­sko-cr­no­gor­ske sa­rad­nje’’ obra­ti­la se dr­žav­nim or­ga­ni­ma Cr­ne Go­re sa in­ve­sti­ci­o­nim pa­ke­tom od oko jed­ne mi­li­jar­de eura u ener­get­skom sek­to­ru. Pred­log je ob­u­hva­tao iz­grad­nju dru­gog blo­ka Ter­mo­e­lek­tra­ne Plje­vlja i hi­dro­e­lek­tra­na na ri­je­ka­ma Đe­ho­ti­na, Lim i Ko­mar­ni­ca. Re­a­li­za­ci­ja ovog pro­jek­ta do­ni­je­la bi pre­ko 200 mi­li­o­na eura cr­no­gor­skom dr­žav­nom bu­dže­tu, pot­pu­no po­kri­la po­sto­je­ći ener­get­ski de­fi­cit i obez­bi­je­di­la oko 30 od­sto su­fi­ci­ta. Cr­na Go­ra je ta­ko mo­gla po­sta­ti iz­vo­znik elek­trič­ne ener­gi­je, stvo­ri­la bi se osno­va za eko­nom­ski raz­voj i sma­nji­li pre­vi­so­ki ra­ču­ni za elek­trič­nu ene­gri­ju do­ma­ćin­sta­va. Na­ža­lost, vla­da Mi­la Đu­ka­no­vi­ća ovu po­nu­du ni­je pri­hva­ti­la. U mo­men­tu ka­da se mul­ti­po­lar­ni svi­jet ak­tiv­no obra­zu­je, uz još sa­svim ne­ja­sne kon­tu­re, stra­te­ški je sa­svim po­gre­šno opre­di­je­li­ti se za stra­nu či­je po­zi­ci­je iz da­na u dan sla­be. Pod­sje­tio bih da sve ze­mlje ko­je su to­kom po­sled­nje dvi­je de­ce­ni­je od­ba­ci­le neo­ko­lo­ni­jal­ni ja­ram SAD, da­nas ostva­ru­ju ne­u­po­re­di­vo pra­ved­ni­ju ras­po­dje­lu na­ci­o­nal­nog do­hot­ka, bo­lju so­ci­jal­nu i zdrav­stve­nu za­šti­tu, uz sma­njen uti­caj fi­nan­sij­ske i po­slov­ne eli­te. Dok Ru­si­ja Cr­noj Go­ri pri­pre­ma im­pre­siv­ne pro­jek­te sa­rad­nje, uz ga­ran­ci­ju pot­pu­ne po­li­tič­ke i eko­nom­ske otvo­re­no­sti, NA­TO pakt nam je­di­no nu­di pro­du­že­tak če­tvrt vi­je­ka du­ge ti­ra­ni­je Mi­la Đu­ka­no­vi­ća. Ti­ra­ni­je ko­ja je uni­šti­la in­du­stri­ju i po­ljo­pri­vre­du, de­va­sti­ra­la stra­te­ške šan­se raz­vo­ja, usta­no­vi­la pol­tron­stvo kao osnov­nu dru­štve­nu vri­jed­nost, za­u­ze­la bi­zar­no va­zal­ni od­nos pre­ma SAD i do­ve­la do re­al­nog ni­voa ne­za­po­sle­no­sti od 50 od­sto.
Cr­na Go­ra će u 2016. go­di­ni bi­ra­ti iz­me­đu voj­ne ne­u­tral­no­sti i neo­ko­lo­ni­jal­nog mra­ka NA­TO-a. Uko­li­ko bu­de­mo do­stoj­ni svo­jih slo­bo­dar­skih pre­da­ka, ovom iz­bo­ru ne­će za­sme­ta­ti ni ti­ra­nin Mi­lo Đu­ka­no­vić, ni nje­go­vi po­li­tič­ki po­kro­vi­te­lji iz NA­TO-a. Sto­ga, po­što­va­ni či­ta­o­če, ne­ka su ti sreć­ni pra­zni­ci, uz na­du da će­mo u sle­de­ćoj go­di­ni de­fi­ni­tiv­no re­ći: Ne u rat, ne u NA­TO, ži­vje­la slo­bod­na voj­no- ne­u­tral­na Cr­na Go­ra, dr­ža­va eko­nom­ski jed­na­ko otvo­re­na i pre­ma Is­to­ku i pre­ma Za­pa­du.
(Autor je član Mi­rov­nog
po­kre­ta ‘’Ne u rat, ne u NA­TO’’)

Piše: Igor Damjanović

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...
Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"