Ovog utorka gost rubrike Nauka i sport je Profesor doktor Patrik Drid sa Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta u Novom Sadu. Mladi sportista- naučnik iz svojeg ugla priča o nedavno održanoj Naučnoj konferenciji u Podgorici, o onim prije njih. Priča o značaju nauke i dvodtruko slijepim studijama.
- Imao sam veliko zadovoljstvo da učestvujem na naučnoj konferenciji „Transformacioni procesi u sportu – sportska dostignuća“ od 31. marta do 2. aprila 2016. godine u Podgorici. Renomirani naučni i organizacioni odbor, predsedsjnik konferencije uvaženi profesori Duško Bijelica, Zoran Milošević, Izet Rađo, Stevo Popović, predsednik naučnog odbora profesor Selčuk Akpinar su svojim dosadašnim radom dali garanciju da će konferencija biti održana na najvišem nivou.
Ova konferencija, kao i časopis Sport Mont su obilježili početak mog bavljenja naučnim radom. Prve svoje naučne članke sam objavio davne 2004. godine u Sport Montu. Do 2008. godine sam bio redovan učesnik konferencije koju je organizovao uvaženi profesor Bijelica. Naučio sam mnogo i odvažio se da pokušam da stečena znanja i iskustva prenesem na pisanje radova koje sam od 2009. godine objavljivao u naučnim časopisima širom svijeta. Ja sam se više usmjerio na časopise koji su vezani za problematiku borilačkih sportova, kaže profesor Drid i nastavlja.
Mnogo smo naučili
u Crnoj Gori
- Za to vrijeme Duško Bijelica sa svojim timom je dizao konferenciju i časopis na sve veći nivo. Nakon sedam godina me je dočekalo prijatno iznenađenje. Iz regionalne konferencije razvila se svetski značajna konferencija na kojoj predaju istaknuti predavači iz cijelog svijeta. Časopis Sport Mont se razgranao na dva časopisa. Sport Mont sad i na engleskom jeziku, gdje sam imao zadovoljstvo da u februarskom broju objavim rezultate svog istraživanja. Posebno je značajno za cio naš region što je Montenegrin Journal of Sports Science and Medicine od ove godine indeksiran u Thomson Reuters Core Collection najznačajnijoj svetskoj citatnoj bazi. Znam da neće biti lako, ali ću se truditi da u narednom periodu objavim rezultate svojih istraživanja i u ovom renomiranom svetskom časopisu.
Mnogo sam čuo i naučio u Podgorici i nadam se da ću u narednim pet godina biti redovan učesnik konferencije koja je postala značajan događaj u oblasti sportskih nauka.
Imam sreće da radim u timu kojim rukovodi prof. dr Sergej Ostojić, veliki vizionar i čovjek koji izuzetno kvalitetno planira. Pokušavam u tom radu da zadržim i mali dio fokusa na borilačkim sportovima, posebno džudou. Obzirom da je Crna Gora lider u regionu prema ostvarenim sportskim rezultatima džudista, smatram da oni mogu biti i bolji ukoliko se naučni rezultati više uključe u trenažni rad. Sportska nauka se može smatrati naučnim procesom čiji je glavni cilj da usmjeri sportsku praksu ka poboljšanju sportskog postignuća. Za realizaciju ovakvih ciljeva neophodno je koristiti otkrića dobro osmišljenih istraživanja i uspešno ih primeniti u praksi. Prvi korak je da istraživači ustanove realne, svakodnevne probleme sa kojima se susreću treneri i sportisti. Potrebno je obezbijediti znanja o konkretnoj sportskoj grani. Kada je problem definisan, važno je imati kvalitetno deskriptivno istraživanje koje može da uključi studije trenutnog stanja, kao na primjer koje su razlike između vrhunskih i amaterskih sportista u određenom sportu, ili između sportista u različitim sportovima. Takođe, uključuju se i studije koje nam opisuju trenutna dešavanja na određenom polju (nutritivne navike, analize pokreta, fiziološke i psihološke karakteristike i slično), na primjer džudista. Nakon izvođenja deskriptivnih studija u prethodnoj fazi, koje usmjeravaju trenere i naučnike gdje da traže rešenje problema, potrebno je realizovati regresione studije koje obuhvataju istraživanja koja dovode do boljeg razumijevanja faktora koji utiču na sportsko postignuće, samouvjeren je Drid.
Dvostruko slijepe studije
- Ovo se postiže istraživanjem veza između prediktorskih varijabli i konkretne sportske performanse. Potom treba provjeriti da li prethodno ustanovljene veze su zaista kauzalno povezane sa određenom sportskom performansom. Ovakve studije uključuju manipulaciju jedne varijable i mjerenje kasnijih uticaja na konkretnu sposobnost. Dvostruko-slijepe studije sa placebom, predstavljaju odgovarajući istraživački metod u ovom slučaju. Determinante ključnih prediktora performansi imaju za cilj da ustanove koje su najbolje intervencije za modifikovanje izabranih prediktora određene performanse. Ovo strogo zavisi od prethodne dvije faze u kojima su faktori koji utiču na performanse ustanovljeni, a zatim i eksperimentalno testirani. Termin „pokušaji efikasnosti“ može biti definisan kao testovi za utvrđivanje uticaja intervencije na konkretne sportske performanse, kada je sprovedena pod idealnim uslovima. Ovaj pristup trebalo bi da uključi nasumični odabir ispitanika i moguću upotrebu placeba, po mogućstvu u dvostruko-slijepim studijama. Treba se baviti preprekama koje donose nove ideje i njihovim prevazilaženjem. Da bi se otkrića istraživanja usvojila i prenijela u praksu, dokazi moraju pokazati da je upotreba inovacije realno izvodljiva i da ima efekta u praksi kroz uključivanje implementacije i evaluacije intervencije primenjene u stvarnom sportskom okruženju.
Kad naša istraživanja postanu sastavni dio prakse, kad ih baštine treneri i takmičari, tad možemo reći da imamo stvarni uticaj. Povećaće se kvalitet sportskih performansi, smanjiti broj povreda kao i njihova težina, ubrzati oporavak, te kao rezultat stvoriti i mnogo bolji preduslov za vrhunski sportski rezultat, kazao je za naše novine profesor Patrik Drid.
V. Drljević
)){kind=small}
