CETINjE - Nakon dvočasovne rasprave, odbornici cetinjskog parlamenta su, na jučerašnjoj sjednici, sa 17 glasova ,,za”, tri ,,protiv” i tri uzdržana usvojili predlog odluke o izmjeni odluke o budžetu prestonice za 2016. godinu koji je sa 8.820.000 eura smanjen na 6.650.000 eura.
Sekretar sekretarijata za finansije Zoran Jovićević podsjetio je da je Zakonom o budžetu, Zakonom o finansiranju lokalne samouprave i po Statutu prestonice propisano da ako u toku fiskalne godine dođe do povećanja ili smanjenja planiranih primitaka ili izdataka, obavezno pripremiti predlog za uravnoteženje budžeta.
-Glavne promjene koje su znatno uticale na smanjenje budžeta od 2.170.000 eura, odnosno 24,6 odsto, odnose se na smanjenje u dijelu tekućih prihoda… Smanjenje imamo i u dijelu neuplaćenih donacija i najznačajniji dio koji je doveo do smanjenja prihoda jeste povlačenje kreditnih sredstava za hitne mjere za poboljšanje vodosnabdijevanja Cetinja. Tu ima još nekoliko stavki koje se tiču poreza, taksi, naknada koji su takođe uslovili rebalans, a u toku 2016. imali smo i promjene u organizaciji rada prestonice, jer su se neki sekretarijati ugasili dok su se drugi otvorili tako da smo zbog toga u obavezi da napravimo rebalans. I Zakon o zaradama koji je usvojen u martu takođe je jedan od razloga za rebalans – kazao je Jovićević, ističući kako je na ovaj rebalans stiglo pozitivno mišljenje Ministarstva finansija.
Kritike na rebalans stigle su iz opozicionih klupa, pa je odbornik Ivan Gazivoda (SD) kazao da ovaj rebalans treba posmatrati u kontinuitetu planiranja i realizacije opštinskih finansija.
-Od 2010. nemamo budžet realizovan kako treba, jer je uvijek bilo odstupanja i to onih koje zakon ne odobrava tj. više od 10 odsto. Smatram da moramo vidjeti dokle će trajati loše planiranje. Nemoguće je ne pomenuti lošu naplatu izvornih prihoda koja se ponavlja više godina. Planiranje budžeta je samo jedne godine bilo na vrijeme, potrošen je ogroman novac, opština se zadužila za milionske svote, a nije nimalo popravljen poslovni ambijent koji će kao odgovor dati punjenje kase – kazao je Gazivoda koji je istakao da zbog svega pomenutog neće podržati rebalans.
I odbornici SDP-a kazali su da neće glasati za rebalans, jer nijesu glasali ni za budžet. Odbornica tog kluba Vesna Tomanović istakla je da se na osnovu rebalansa vidi da su budžeti naduvani, a njen partijski kolega Mirko Stanić ocijenio je da se iz godine u godinu čuje priča kako je budžet razvojni, domaćinski i tačno po mjeri, ali se ne uspijeva realizovati.
-Rebalansom ovog imamo najmanji budžet u poslednjih šest godina što pomalo govori o stanju javnih finansija, a ono što je po meni najgore, govori o stanju privrednog ambijenta u Cetinju. Kad vidimo da ćemo ove godine samo za kamate na kredite koje smo podigli dati 420.000, a kapitalni izdaci iznose 414.000, jasno je da ćemo šest hiljada manje dati za kapitalne izdatke nego za kamate. To govori da su ovo budžeti za vraćanje dugova, izuzetno nerazvojnog karaktera i da se s ovakvim budžetima ne mogu ostvariti najbitnije pretpostavke za uspješan grad – kazao je Stanić, ističući kako privredna aktivnost na Cetinju zamire, jer je grad u poslednjih desetak godina izgubio 1.600 radnih mjesta.
Nikola Đurašković iz SDP-a kazao je da je sa pozicije funkcije zamjenika sekretara za finansije koju je pet-šest mjeseci obavljao po leks specijalisu, možda više od ostalih kolega upoznat sa realizacijom prihodne i rashodne strane budžeta, ali da sama činjenica da se raspravlja o rebalansu govori da je u određenom dijelu napravljen faul u planiranju.
-Znam da su u tom pravcu uticale neke objektivne okolnosti, ali s druge strane čini mi se da nam se iz godine u godinu ponavlja da određene prihode planiramo na znatno većem nivou od realnog. Ako napravimo komparaciju budžeta od 2010. do danas, vidi se da ključne faulove pravimo u prihodima koji se odnose na poreze i naplatu određenih naknada. To je nešto što se konstantno ponavlja i moramo prihvatiti činjenicu da ne možemo govoriti o dobrom planiranju. Ponavlja nam se nedovoljno dobra naplata izvornih prihoda i budžet se i dalje dominantno oslanja na državne dotacije. Dobro je da prestonica povlači sredstva iz državnog budžeta, ali isto tako mora raditi na poboljšanju naplate sopstvenih prihoda – kazao je Đurašković.Z. P.
DPS: Političke priče
Odbornik Boris Pravilović (DPS) rekao je da je ovo drugi rebalans za sedam-osam godina dok su svi ostali budžeti bili ostvareni 100 posto ili blizu, istakavši da je ono što se čulo iz opozicionih klupa politička priča.
Podršku većine odbornika na jučerašnjoj sjedinici dobio je i predlog odluke o privremenom finansiranju budžeta prestonice za period januar – mart 2017. koji će se vršiti do iznosa jedne dvanaestine stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini.