U ovom periodu maslinari bi trebalo da primijene određene mjere zaštite, kako bi preduprijedili razvoj gljivica i bakterija koje iozazivaju druge bolesti masline, upozorava Mileva Marić iz Savjetodavne službe u Herceg Novom.
- Nakon berbe obavezno je da se izvrši tretiranje sa bakarnim preparatima, da bismo smanjili infektivni potencijal kada je u pitanju rak masline i kad je u pitanju paunovo oko. U ovom periodu štetnika nema, ali početkom godine, nakon rezidbe, opet moraju da se koriste bakarni preparati, jer fitopatogene bakterije koje napadaju maslinu, one vrše infekciju preko povreda, nastalih bilo gradom, rezidbom, ili tokom berbe, trešnjom stabala. Zbog toga moraju da se koriste bakarni preparati. U narednom periodu, u februaru, ako maslinjak napadnu štitaste vaši, onda se kao zaštita koriste mineralna ulja, koja mogu biti kupice kao samostalno mineralno ulje, ili u kombinaciji sa bakarnim preparatima – objasnio je Marić.
Za sada ne postoje priručnici sa popisom štetočina i bolesti sa uputstvima zaštite za maslinare. Na sajtu Savjetodavne službe mogu se naći savjeti za svaku bolest i štetočinu, sa opisom kako izgledaju, sa kojim sredstvima i kada se vrše mjere zaštite.
Uzgajivači maslina iz Maslinarskog društva „Boka” imali su priliku da se u radionici koju su u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, u zgradi Opštine Tivat, održale inženjer Mileva Marić i Tamara Popović iz Fitosanitarne službe u Podgorici, pobliže informišu o aktuelnim štetočinama i bolestima masline. Bilo je riječi o „karantinskoj štetočini”, koje kod nas još uvijek nema, ali je prisutna u Sredozemlju, gdje je devastirala maslinjake u Španiji i Italiji, kao i o velikom štetniku „maslininoj mušici”, o bolestima masline „paunovom oku“ i raku masline, koje se javljaju na našim prostorima. Maslinari su upoznati i sa štetnicima, tvrdoklincima - „pipa”, maslinin svrdlaš, moljac masline, jasminov moljac, kao i sa štitastim vašima, koje se javljaju na drugim biljnim vrstama koje imaju indirektan značaj jer omogućavaju razvoj nekih gljivica, čiji maslina nije domaćin, ali čim su prisutne, one povlače i te patogene sa sobom.
- Veoma je bitno utvrditi o kom se štetniku radi, upotrijebiti prava sredstva i u pravo vrijeme. Koliko naši maslinari vrše hemijsku zaštitu, o tome ne mogu znati, ali jako je bitno da se vrše određenim hemijskim sredstvima. Uvijek kad postoji napad neke štetočine, Savjetodavna služba i Ministarstvo poljoprivrede obavještavaju maslinare preko Maslinarskog društva ili preko medija kojim sredstvima i kada da se vrši tretiranje. Obično, kad se radi o maslininoj mušici, suzbijanje se vrši na osnovu monitoringa, prati se njen let - objasnila je Mileva Marić.
Preventivna zaštita ne postoji, već se ovi štetn ininsekti tretiraju kada se pojave.
- Određuje se prag štetnosti, vrši se analiza pomoću klopke i uzimanjem plodova sa stabla, da se vidi u kom trenutku treba izvršiti zaštitu. Fitosanitarna služba je precizirala sredstva koja imaju dozvolu za upotrebu u maslinjacima kod nas. Spektar je mali, ali mi se moramo pridržavati tih uputstava. Što se tiče štetočina, to su preparati na bazi dimetoata i na bazi deltametrina, a što se tiče bolesti, tu su preparati na bazi bakra. Ti preparati na bazi bakra su dozvoljeni da se koriste u organskom maslinarstvu, dok insekticidi na bazi dimetoata ili deltametrina nisu dozvoljeni u organskoj proizvodnji, već se koriste neki drugi preparati, tipa avamektrina, rotenona i spinosada - pojasnila je ona.
M.D.P.