Studija o proširenju EU pokazuje da će do 2023.godine samo jedan jedini kandidat ispuniti kriterijume za članstvo, a to je Makedonija, dok će Crna Gora to moći da uradi oko 2035.godine, prenio je njemački „Tagesšpigel”. Za razliku od prognoza iz te studije, predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker očekuje da će Crna Gora i Srbija postati članice EU i prije 2025.godine.
– Mislim da će Srbija i Crna Gora biti članice EU i prije 2025.godine – odgovorio je Junker na pitanje Tanjuga o namjerama EU koje bi trebalo da budu predstavljene u strategiji o uspješnom pristupanju dviju država.
U studiji se navodi da je dosad Srbija važila za lidera među kandidatima za članstvo u EU, ali studija Tine Frajburg, profesorke na Univerzitetu Sent Galen, pokazuje da će Srbija, isto kao i Crna Gora i Turska, ispuniti kriterijume za članstvo tek sredinom četvrte decenije ovog vijeka.
–Odavno je bilo jasno da za vrijeme mandata Evropske komisije pod Žan-Klod Junkerom, koji traje do 2019.godine, neće biti proširenja. Interesantno je koja zemlja će u budućnosti kao sledeća moći da uđe u EU. Kandidati su trenutno Albanija, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska. Kosovo (pod rezolucijom UN 1244) i Bosna i Hercegovina smatraju se potencijalnim kandidatima za članstvo, pri čemu Kosovo do sada nije podnijelo ni zahtjev za učlanjenje. U studiji nazvanoj „Prognoza kandidatskog statusa”, na temelju iskustava pri velikom proširenju EU na istok 2004.godine, analizirana je vjerovatnoća da će do 2050.godine ovih pet zemalja stvarno postati članice EU – piše u tekstu.
Njemački „Tagesšpigel” ukazuje da je učlanjenje u EU moguće samo ukoliko kanidat ispuni jednu dužu listu određenih kriterijuma, a evropsko pravo preuzme kao svoje nacionalno zakonodavstvo. Elementi su, kako se navodi u tekstu, sveukupna politička polja, od reforme pravosuđa, preko saobraćajne politike, do energetske politike.
– Među sadašnjim kandidatima za članstvo je najproblematičniji slučaj Turska, pod predsjednikom Redžepom Erdoganom. Sada je, zbog faktora poput bregzita i rasta populizma, želja za proširenjem EU kako kod članica, tako i kod kandidata, manja nego ikad – ocijenjeno je u tekstu „Tagesšpigela”
Iz ove studije proističe da će Albanija i Bosna i Hercegovina možda tek 2050.godine ispuniti kriterijume za članstvo. Frajburg navodi da će političke ambicije u te dvije zemlje uveliko prevazići realne mogućnosti. Ona podvlači da je u radu svjesno izostavila politička pitanja poput odluke Evropske komisije o stopiranju proširenja, nestabilnosti u Turskoj, gepolitičke nesigurnosti u zemljama poput Bosne i Hercegovine ili makedonsko-grčke svađe oko imena. Frajburg je ocijenila da Crna Gora pokazuje karakteristike slične Makedoniji.
– Što bi značilo da je moguće da je ova mala država na Jadranu na istom nivou sa Makedonijom što se tiče perspektive za članstvo u EU. I iz vizure Brisela, Crna Gora je viđena kao uspješna. Iako i dalje postoji granični spor sa Kosovom, smatra se da prepreke Crne Gore za članstvo u EU nisu tako velike kao kod drugih zemalja kandidata – navela je Frajburg.
Kako je ocijenila, Crna Gora bi mogla da bude posmatrana kao jedan od najnaprednijih kandidata. Naglašava da u studiji nije mogla da uključi političku volju crnogorske vlade i moguća veta od pojedinih članica EU.
Crna Gora je institucionalizovala odnose sa EU odmah nakon referenduma o državnom statusu, ali ni 11 godina kasnije nije otvorila sva poglavlja u pregovorima sa Unijom i još nema procjene kada će centralna poglavlja – 23, 24 i 27 – biti zatvorena.
M.V.
Nade sve manje
Kako je konstatovano u studiji Tine Frajburg, sveukupno gledano, izgleda da je nada u članstvo u EU sve manja i manja.
Realno, zaključci iz ove studije bi mogli da se smatraju čak i optimističkom slikom. Jer, stvarno usklađivanje sa kriterijumima EU u budućnosti bi moglo još više da opadne – komentariše njemački „Tagesšpigel”.