Predstavnici Demokratske Crne Gore, Socijaldemokratske partije, Socijalističke narodne partije, Demosa, i Građanskog pokreta Ujedinjena reformska akcija poručili su juče da neće prekinuti bojkot Skupštine dok ne budu imali datum ponavljanja parlamentarnih izbora u razumnom roku, a jedna od ideja je da budu održani najkasnije kad i predsjednički izbori.
U parlamentu su juče Aleksa Bečić (Demokrate), Miodrag Lekić (Demos), Ranko Krivokapić (SDP), Danijela Pavićević (SNP) i Žarko Rakčević (GP URA) predstavnicima diplomatskog kora predstavili izvještaj o manipulacijama i zloupotrebama vlasti uoči i u toku izbornog dana. Oni su istakli da demokratije nema bez smjenjivosti vlasti, a u Crnoj Gori izbori u atmosferi državnog udara nijesu bili slobodni.
Aleksa Bečić je rekao da je opozicioni izvještaj odbrana člana dva Ustava koji kaže da se ne može priznati, ni uspostaviti ona vlast koja nije izraz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima. Bečić je predstavnike diplomatskog kora pitao da li se u njihovim zemljama može desiti da premijer svega nekoliko mjeseci pred izbore brata časti preko deset miliona eura iz budžeta, ili da se na svakom koraku mogu vidjeti zloupotrebe javnih resursa u izbornom procesu, a istražni organi ne preduzimaju ništa.
On je rekao da je ishod izbora odlučilo manje od jedan odsto podrške ukupnog biračkog tijela, jer je opozicija, uprkos uslovima sa kojima je bila suočena, osvojila rekordan broj glasova. Bečić je kazao da je bojkot opozicije kao odgovor potpuno opravdan i adekvatna mjera u okolnostima u kojima se nalaze skoro dva mjeseca od izbora.
– Odnos prema Demokratskoj partiji socijalista se mora promijeniti. Što se tiče Demokrata, to mora ići po sistemu „uzmi ili ostavi“. Mi sačinjavamo, ovih pet političkih subjekata, platformu. Najavili smo je, i ubrzo ćemo je predstaviti. Ona se temelji na dva ključna preduslova da bismo ušli u sledeću fazu, a to je da nema prekida bojkota dok ne dobijemo jasan datum ponavljanja parlamentarnih izbora u razumnom roku, a ne dalje od predsjedničkih izbora. To je preduslov da krenemo u institucionalnu borbu za uslove za te izbore – kazao je Bečić.
Paralelno s tim, kako je objasnio, slučaj navodnog državnog udara i terorističkih napada mora se dovesti do kraja.
Ranko Krivokapić je kazao da opoziciju i građane Ustav obavezuje da ne prihvate nasilje nad njihovom voljom i rušenje elementarnog osnova demokratije – slobodnog izjašnjavanja građana. On je rekao da je jedna stranka na vlasti praktično od 1945. godine. Prema ocjeni Krivokapića, Titova Crna Gora je trajala 35 godina, a DPS-ova Crna Gora traje skoro 30 godina.
– Poslije afere „Snimak”, koja je opisala sistem zloupotreba, obilje dokumenata je pred vama. Jedno je sigurno – mi ćemo istrajati da bi Crna Gora izašla iz stanja hroničnog državnog udara i ušla u stanje konsolidovanja demokratije. To nije lak proces. Kriza je počela još od predsjedničkih izbora 2013. godine, i nesumnjive pobjede opozicionog kandidata, i sve je intenzivnija – navodi Krivokapić.
Kazao je da je decenijama u politici, da je bio na čelu Parlamentarne skupštine OEBS-a, ali da sistem razrade i kombinacije, kao u Crnoj Gori, nije sreo od Uzbekistana do sjevera Evrope.
– Radi se o sistemu koji trajno ugrožava elementarne osnove demokratije i mora dobiti svoje institucionalno razrješenje. Na dan izbora smo imali hapšenje grupe stranih državljana pod optužbom za državni udar, ali smo imali i jedan udar iznutra od DPS-a, zloupotrebom vlasti. Koliko su ta dva udara bila dva, a koliko jedno, vrijeme će pokazati. Bojkot može prestati samo utvrđivanjem dana izbora, ali sve ostale radnje, utvrđivanje oba državna udara kao prijetnje ustavnom sistemu i utvrđivanje uslova za pripremu biće dio parlamentarnog života. To je demokratska ponuda – ukazao je Krivokapić, uz napomenu da je prelazna vlada dala efekte, jer se dio državnih resursa nije mogao zloupotrebljavati u mjeri u kojoj se to ranije dešavalo.
Miodrag Lekić je rekao da se opozicija izvjesno neće vraćati u parlament, te da je to činjenica sa svim posledicama koje mogu biti po dalji politički proces u Crnoj Gori. On je saopštio da su u opoziciji svjesni da je parlament u demokratiji mjesto za debate i odluke.
– Znamo to vrlo dobro, pročitali smo i mi ponešto i znamo o politici, ali nije demokratija samo u parlamentu, nego i kroz druge forme. Morate znati, naši birači traže jak odgovor. Traže da na zloupotrebe i manipulacije odgovorimo konkretno – ukazao je Lekić.
On je predstavnike diplomatskog kora pitao da li je moguće u njihovim zemljama da su izbori regularni kad se na dan izbora sa zvaničnog nivoa objavljuje da je u toku državni udar.
Potpredsjednik SNP-a Danijela Pavićević kaže da su zabrinuti što neke međunarodne institucije, brzo nakon zatvaranja biračkih mjesta, daju ocjene o izborima.
– Olako se izbori ocijene kao demokratski, fer i objektivni. Tako olako izrečene ocjene o izborima najbolje ohrabruju počinioce izbornih neregularnosti da nastave sa tim. Nadamo se da će izvještaj doprinijeti tome da se promijeni blagonaklon odnos prema vladajućem DPS-u i njenom šefu Milu Đukanoviću – zaključila je Pavićevićeva.
M.V.
Nema fer glasanja u atmosferi terorizma
Predsjednik Građanskog pokreta URA Žarko Rakčević poručio je da žele slobodne i fer izbore, bez atmosfere državnog udara, terorista i kupovine glasova. On je podsjetio da je Milo Đukanović, prema izvještaju sa njegovog sastanka sa evropskim komesarom Johanesom Hanom, govorio o odbrani proevropskih vrijednosti.
– Želi se predstaviti da je DPS na braniku evropskih vrijednosti, demokratije, države, Crne Gore u EU ili NATO, a da postoji neka opozicija koja je antievropska i antizapadna, koja želi mimo volje građana da osvoji vlast. To zaista nije tako. Mnogi koji ne žive u Crnoj Gori ne mogu da shvate šta je to kupovina ličnih karata. To je, očito, dostignuće mlade crnogorske demokratije, nastalo vjerovatno pri odbrani evropskih vrijednosti – kazao je Rakčević.
Frelih: Potrebna temeljna istraga
Ambasador Austrije u Podgorici Johan Frelih rekao je nakon prezentacije izvještaja da je potrebna istraga u vezi sa dešavanjima tokom izbornog dana, posebno u vezi onoga što se u javnosti često naziva „državni udar”. On je rekao da uprkos svim porukama iz opozicije mora reći da bojkot nije dobro rješenje i da treba da bude okončan.
– Čuli smo da bi mogao biti uspostavljen i skupštinski odbor za istraživanje dešavanja tokom izbornog dana, i možete li nam reći kakav je stav opozicije tim povodom i da li bi bili dio tog odbora ukoliko bi zaista bio uspostavljen, a nemamo pouzdanih informacija, to smo samo čuli – kazao je Frelih.
Krivokapić je kazao da je kao ustavni mehanizam ranije bio formiran odbor koji je ispitivao aferu „Telekom”, ali u tom slučaju na kraju nije bilo rezultata. Kazao je da taj odbor treba da čini jednak broj članova vlasti i opozicije, te da sada nema mosta između dvije strane koji bi mogao da omogući formiranje tog tijela, kao što je SDP uradio kada je formiran odbor za „Telekom”.
– Za sve ove stvari uslov je ponavljanje izbora. To je prvi korak da bi parlament regularno radio – poručio je Krivokapić.