U sklopu programa Dana Opštine Budva u Petrovcu je promovisana knjiga Miroslava Luketića „Zapisi i pričanja”. Organizator promocije, Narodna biblioteka Budve je ujedno i izdavač ove publikacije objavljene u avgustu povodom dvostrukog jubileja- devedesetog rođendana i šezdesetogodišnjice rada Miroslava Luketića. U Petrovcu su o knjizi govorili dr Predrag Zenović i mr Božena Jelušić.
Predrag Zenović je govoreći o strukturi knjige „Zapisi i pričanja” u kojoj se autor u prvom dijelu pojavljuje kao glavni lik, a u drugom kao pripovjedač da bi na kraju ustupio mjesto pripovjedača unuku Luki istakao da je ona „svojevrstan omaž tezi Rolana Barta da autora nema, te da tekst govori silinom sopstvene, unutrašnje logike”.
-U našem gradu i na njegovoj obali na kojoj je, kako piše Luketić, sve manje ježeva, lumpara, školjki, grčkog kamena, a dobra se razmjenjuju nekim drugim valutama „Zapisi i pričanja” su gotovo bojni manevar da se iz zaborava otrgne sjećanje na jedan grad, jedno vrijeme i njegove ljude – ocijenio je Zenović. On je dodao da „Zapise i pričanja” valja čitati kao kariku kontinuiteta vječne želje za pričanjem koja, spajajući prošle i buduće horizonte, ostavlje neizbrisiv i svevremeni trag jednog čovjeka, jednog vremena, jedne zemlje i jednog grada u pustoši trajanja i prolaznosti.
Mr Božena Jelušić je istakla da je Miro Luketić „vitez našeg grada” koji je uvijek za naš grad nešto činio, a 1972. godine kada je došao na čelo Kulturnog centra mnogo je učinio da Budva dobije jednu kulturnu fizionomiju institucije kulture, da se počne sakupljati i arhivska građa i sjećanja o Budvi, da se počnu formirati i institucije i oforme Dani muzike, da grad počne živjeti na jedan način pune kulturne svijesti i samosvijesti.
-Kao istoričar Miro Luketić je postmodernista, on je istoriju jednog vremena govorio na način ličnog života, ličnog doživljaja i iskustva i tu je taj Mirov postmodernistički manir koji postaje istorija kao priča ne o vremenu već o čovjeku. Zapisi i pričanja velikim dijelom govore o Rusiji i sa ljubavlju prema Rusiji, a završavaju se lingvom frankom našeg vremena, engleskim jezikom – naglasila je Jelušić poredeći ovu knjigu sa brodom u oluji, koja je pronašla srednji put, tu mjeru i čini se da je na svoj način njenom kompozicijom i ovim spojem, Miro taj postmodernizam na najbolji način demonstrirao. Govoreći o Đedovim pričanjima, profesorica Jelušić ističe da je to u stvari jedna škrinja iz koje se otvara stara Budva.
A.Ć.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
