Pred polazak u Veneciju juče su se s novinarima susreli vajari dr Ivana Radovanović i mr Adin Rastoder koji ove godine predstavljaju crnogorsku likovnu scenu na 57. Venecijanskom bijenalu umjetnosti. Na konferenciji za novinare organizovanoj tim povodom govorili su i mr Janko Ljumović, ministar kulture, komesar izložbe mr Nenad Šoškić, direktor Centra savremene umjetnosti Crne Gore, kuratorka Crnogorskog paviljona u Veneciji mr Žana Filipović, istoričarka umjetnosti i Zdravko Delibašić Beli koji je osmislio vizuelni identitet promocije izložbe Rastodera i Radovanovićeve.
Postavka u Paviljonu Crne Gore, Palati Malipjero, biće otvorena 12. maja u 17 časova, a od 13. maja do 26. novembra moći će da je pogleda zainteresovana publika u Veneciji na jednoj od najznačajnijih svjetskih smotri likovne umjetnosti, na kojoj će ove godine svoje radove izložiti umjetnici iz 85 zemalja svijeta.
Moto ovogodišnjeg Venecijanskog bijenala je „Viva arte viva” koji je definisala Kristin Masel, a crnogorske izložbe „Čovjek”, koji je definisala Filipovićeva. Pokrovitelj je Ministarstvo kulture Crne Gore, a organizator i izvršni producent Centar savremene umjetnosti Crne Gore, podsjetili su učesnici presa u Dvorcu Petrovića.
Ljumović ističe da podržavaju odlazak Radovanovićeve i Rastodera u Veneciju jer to smatraju izuzetnim načinom prezentacije Crne Gore, a ujedno i naše savremene likovne umjetnosti. Po Ljumoviću i tema ovogodišnjeg Bijenala koja problematizuje pitanja života i umjetnosti, odnosno neodvojivosti umjetnosti od bivanja, izuzetno je bitna. Njome je, dodaje Ljumović, aktuelizovano i pitanje odgovornosti umjetnosti i ličnih sloboda čovjeka – umjetnika. To pak, dodaje, otvara mogućnost za „velike priče” o zapitanosti nad čovjekovom sudbinom, na koje po njemu odgovaraju crnogorski predstavnici na Bijenalu. Njihovi radovi su, svaki na svoj način, sa suprotnih pozicija, „atnropološka traganja koja sežu i do bitnih ontoloških pitanja”, objašnjava Ljumović.
- Otuđenje, apsurdnost, grotesknost jesu dominantni motivi koji u ovim radovima zazivaju zapitanost nad onim što je danas postalo tako prisutno, a što nam je `40. godina 20. vijeka nagovijestio veliki Muzilov roman „Čovjek bez svojstava”. Slobodno možemo reći da su njihovi radovi promišljene umjetničke varijacije upravo na tu humanu bezvojstvenost, što ove radove čini svojevrsnim umjetničkim upozorenjem koje na vrlo efektan način korespondira sa sloganom Bijenala, tj. sa aktuelizovanjem pitanja života u umjetnosti – rekao je Ljumović.
Kuratorka Žana Filipović podsjetila je da se na najprestižnijoj likovnoj smotri na svijetu Crna Gora od sticanja nezavisnosti predstavlja peti put. I ona se osvrnula na moto Bijenala, koji skreće pažnju na odgovornost umjetnika u ovom svijetu, a da naši umjetnici svojim radovima ogovaraju na zadati okvir sa naglašenom humanističkom porukom. „Radi se o dva potpuno samostalna projekta, zasebne cjeline, koji svojim likovnim kvalitetima i umjetničkim porukama, koji istovremeno čine estetski upečatljivu cjelinu”, naglašva Filipovićeva, dodajući da je centralno njihovo zajedničko, a opet drugačije viđenje čovjeka. Podsjetila je i da su oba rada namjenski rađena za Palaco Malipjero gdje će se Rastoder predstaviti sa 35+1 skulpturom i video-radom, a Radovanovićeva sa objektom i dva video-rada.
Obraćajući se prisutnima Radovanovićeva je podsjetila na mišljenje Barneta Njumena, po kome umjetnost nije sređeni sistem, već je haotično stvaranje, odnosno „u umjetnosti se ne radi o slaganju elemenata”, jer se time bavi deokracija.
- U umjetnosti se čovjek bavi etikom koja će ga dovesti do estetike – podsjeća na Njumenove riječi Radovanovićeva, ističući da joj je i inače bitno propitivanje onoga što je čovjek.
Rastoder je, kao i koleginica, izrazio nadu da će opravdati ukazano im povjerenje, a da je kroz svoje skulpture pokušao unijeti dašak optimizma u promišljanje o čovjeku.
Ž.J.