Pred čitaocima je drugi broj časopisa iz kulture, istorije, umjetnosti „Ljetopis Banjana i Rudinana”, čiji je pokretač i izdavač Društvo Banjana i Rudinjana „Vladika Sava Kosanović”, a koji donosi niz zanimljivih tema. Prema onome što je predstavljeno i što je rečeno na promociji u Herceg Novom koju je organizovala Matica Boke riječ je o prvom, možda i jedinom časopisu ove vrste na prostorima ovog dijela Crne Gore i Istočne Hercegovine koji je, ako je suditi po prvim izdanjima koja su predstavljena u Rezidenciji Savatija Ljubibratića na Toploj, jedan od najinteresantnijih publikacija. Glavni i odgovorni urednik „Ljetopisa” književnik Milutin Mićović je kazao da je cilj ove publikacije da se čuje riječ koja je duševna hrana za onoga koji ima šta da kaže onome ko umije da sluša.
– Mi smo u ovom časopisu zapisali narodno znanje i to od ljudi koji su porijeklom iz Banjana i Rudina i koji poznaju svoj kraj, svoju porodicu, bratstvo i pleme. Kulturno, istorijsko, etičko i duhovno nasljeđe Banjana i Rudina, prirodno je da se posmatra, kao dejstvo ukupnog nasljeđa srpskog naroda, ali koje je egzistiralo, dobijalo nove impulse, ljude i događaje, jezički kolorit na tom konkretnom prostoru. Jezik, priča i pričanje, imaju osnovni smisao u povezivanju sa cjelinom pamćenja, a time i sa cjelinom mudrosti. Svaki učesnik u jeziku, sagledava sebe, i svoje domete, kroz dosezanje tog smisla, koji čovjeku uvijek izmiče, ali ga time i podstiče. Nekada prirodno zgusnuti narodni život na prostorima Banjana i Rudina, zasigurno da traži poslednje utočište u knjizi. Prelazak života u knjigu, jeste dublja logika i smisao svih duhovnih težnji, nezavisno gdje čovjek živi. Istorija, etnologija, narodno stvaralaštvo neizostavne su teme ove naše publikacije. Ljetopis u svojih desetak rubrika, nije samo ostao na istorijskom–etnološkom nasljeđu. Uključeni su savremeni autori, pisci, slikari, univerzitetski profesori, istraživači. Oni su našem Ljetopisu dali energiju savremenosti, i nerijetko, šire evropsko nasljeđe – rekao je Milutin Mićović. On je zahvalio svim saradnicima kao i dobrotvorima i donatorima koji su pomogli objavljivanje ove publikacije.
– Ovaj Ljetopis je svojevrsno kulturološko sabiranje u svom jeziku i svom zavičaju. A pošto je jezik smisao i snaga kulturnog postojanja i stvaralaštva. i u jeziku je sve, izvan jezika nije ni ono ništa. Ovaj Ljetopis svojom ambicijom nastao je iz takvog pomena i zavičaja i jezika. On je kamenčić u mozaiku našeg kulturološkog pamćenja, ali ne samo pamćenja već i praćenja i prezentacija savremenog istraživanja i stvaralaštva. Jedan od osnovnih ciljeva ovog godišnjaka jeste iznalaženje razumijevajućeg i harmoničnog odnosa između tradicije i savremenosti. Samo na skladnom i razumijevajućem odnosu tradicije i savremenosti mogu se njegovati, etičke, estetske, istraživačke i stvaralačke vrijednosti – kazala je član redakcije, filozofesa i književnik Višnja Kosović. O Ljetopisu, ali i časopisu „Slovo”, govorili su član redakcije Goran Komar i profesor Veselin Matović. O veoma interesantnom časopisu i razlogu njegovog promovisanja u Boki gdje žive brojni ljudi porijeklom iz Banjana i Rudina, u ime organizatora govorio je Željko Komnenović, predsjenik Matice Boke. Z.Š.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
