U prošloj godini stečaj je uveden u 660 preduzeća, saopštio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.
Konferenciji, koja je sazvana povodom predstavljanja godišnjeg izvještaja o radu tog suda za prošlu godinu, prisustvovali su predsjednik Vrhovnog suda Vesna Medenica i zamjenik predsjednika Apelacionog suda Radmila Mijušković.
Prema riječima Jovanića, u prošloj godini podnijeto je ukupno 597 predloga za pokretanje stečajnog postupka.
– Od tog broja, nekih otprilike 75 odsto bilo bi gdje sam dužnik podnosi predlog za stečaj zbog nemogućnosti da obavlja djelatnost, ili problema u funkcionisanju. Onih 25 procenata su predmeti gdje povjerilac podnosi predlog za stečaj – rekao je on.
Upitan da prokomentariše da li podatak da je najveći broj stečajeva u preduzeća uveden na zahtjev vlasnika može da znači zloupotrebu Zakona o stečaju i pokušaj izbjegavanja plaćanja dugova, Jovanić je kazao da se najveći broj predloga vlasnika odnosio na firme koje, ili nijesu obavljale djelatnost, ili već godinama ne rade.
– Vjerujem i mislim da je manji broj tih predmeta gdje se pokušava sa takvom zloupotrebom. Ali isto tako mislim da je bilo čak i nekih predmeta gdje smo na to ukazali nadležnom tužiocu u slučajevima gdje se prepozna da postoji mogućnost za takvo nešto i preduzima se radnja. Najčešća radnja uvijek bude pobijanje pravnih radnji dužnika, odnosno njegovih ranijih izvršnih organa i onih koji su rukovodili stečajnim dužnikom prije pokretanja stečaja. To je najjednostavniji način da se izbjegne namirenje povjerilaca time što se imovina prenese na drugo pravno lice sličnog naziva ili sa promijenjenih nekoliko slova i onda se firma uvodi u stečaj, očiste se dugovanja, a druga firma nastavi da posluje – rekao je Jovanić.
Jovanić je rad suda u prošloj godini ocijenio kao uspješan.
– U Privrednom sudu su u prethodnoj godini riješena ukupno 7.472 predmeta, ili 82 odsto od svih predmeta. Od toga u parničnom referatu 2.760, u stečajnom 660 predmeta, u rješavanju po prigovorima na rješenja javnih izvršitelja 3.757 predmeta, ukupno 109,13 posto – rekao je on.
Jovanić je istakao da je za prošlu godinu karakteristično to što je smanjen zaostatak u svim vrstama predmeta za 692 predmeta, od čega 630 predmeta u parničnom i maličnom referatu (sudski sporovi manje vrijednosti) i 62 predmeta u stečajnom referatu.
– Procenat smanjenja zaostalih, starih predmeta iz 2015. godine i ranije, iznosi 77,25 odsto – naveo je on ističući da je stopa ažurnosti rada tog suda, koja predstavlja odnos između primljenih i riješenih predmeta, u izvještajnom periodu iznosila 109,27 odsto.
Prema njegovim riječima, 91 odsto predmeta se riješi do godinu, dok se u periodu od šest mjeseci riješi 60 odsto predmeta.
Na presude prvostepenog suda uloženo je 1.017 žalbi, od čega je Apelacioni sud ukinuo 227, ili 22,3 odsto, dok je 77,7 odsto odluka potvrđeno ili preinačeno.
– Očekujem da u ovoj godini zaostatak smanjimo za znatan broj i da na početku sledeće godine konačno možemo govoriti o Privrednom sudu kao potpuno ažurnom – naveo je Jovanić ističući da se bolji rezultati mogu postići u pogledu trajanja postupka.
On je, odgovarajući na pitanja novinara, kazao da aktuelna dešavanja u Primorci Bar nijesu vezana za stečajni postupak, koji je, tvrdi, sproveden po zakonu. Istakao je i da misli da nijednom preduzeću u stečaju Poreska uprava nije omogućila da reprogramira poreski dug.
J.V.
Inicijativa ne bi imala uspjeha
Upitana iz kog razloga Vrhovni sud nikada nije pokrenuo inicijativu za ocjenu ustavnosti advokatske tarife, Medenica je kazala zašto bi sud na čijem je čelu podnosio takvu inicijativu, kad izvršna vlast predlaže Zakon o advokaturi, kojim se definiše i način usvajanja advokatske tarife.
– Ako je to tako, a svuda je tako, zašto bi išli sa inicijativom koja ne bi imala uspjeha. Ono na šta smo ukazali, vjerovatno će imati uspjeha zato što će advokatska tarifa sada biti u proceduri kada se bude donosila obaveznost Vlade i njene saglansosti na advokatsku tarifu – kazala je Medenica.
Objasnila je da su naknade sudijama za izlazak na lice mjesta, koje su ranije plaćale stranke u sporu, ukinute nakon sagledavanja razlika od suda do suda i načina na koji su tu naknadu uzimali. Ministarstvu pravde je predloženo da se donese jednoobrazna odluka kada i u kojim situacijama radnici iz državne uprave imaju pravo na nadokanadu, mimo radnog vremena.
Javni izvršitelji da provjere presude
Javni izvršitelji, prema riječima Medenice, moraju da provjere validnost presuda prije nego što ih daju na izvršenje, kako bi se smanjile zloupotrebe.
Do sada su otkrivena dva slučaja falsifikovanja presuda Privrednog suda, kako bi se, preko javnih izvršitelja, pokušalo sa naplatom velikih suma novca.
– Postavlja se pitanje šta smo dobili sa uvođenjem instituta javnih izvršitelja. Dobili smo jednu novu pojavu da kroz posao javnih izvršitelja mogu proći i falsifikovane sudske odluke. Dok su sudovi bili zaduženi da izvršavaju sudske odluke, nikada se nije desilo ovako nešto – kazala je Medenica.
Jovanić je istakao da se provjerava još jedna presuda tog suda u slučaju prodaje imovine Plavskog jezera.
– U proceduri je još jedan postupak koji je po krivičnoj prijavi pokrenut a vezan je za prodaju imovine Plavskog jezera u Plavu, gdje je podnijeta krivična prijava nadležnom tužiocu, sa kojom sam sadržinom i ja upoznat i na osnovu mojih informacija i pribavljenih podataka koje sam dobio od nadležnih sudija koji su postupali kod nadležnih katastara koji su sprovodili te odluke, takođe, mogu nedvosmislenoi da kažem da je na osnovu jedne falsifikovane odluke ovog suda na kojoj su opet na neki način, utisnuti pečati koji liče na pečat ovog suda, a što će, vjerujem tužilac vrlo brzo procesuirati – rekao je on.