U finalu za Ninovu nagradu našlo se četvoro pisaca - Vladan Matijević za roman „Susret pod neobičnim okolnostima” (Laguna), Ivana Dimić za „Arzamas” (Laguna), Vladimir Tabašević sa naslovom „Pa kao” (Laguna) i Vladislav Bajac sa romanom „Hronika sumnje” (Geopoetika), prenosi Tanjug.
Žiri Ninove nagrade kritike za najbolji roman godine, u sastavu Tamara Krstić, Jasmina Vrbavac, Zoran Paunović, Mihajlo Pantić i Božo Koprivica (predsjednik), prethodno je od 170 knjiga u uži izbor uvrstio 11 izdanja. Ime 63. dobitnika Ninove nagrade biće poznato 16. januara u podne, najavio je ovaj nedjeljnik, a svečano uručenje biće održano u Jugoslovenskoj kinoteci 23. januara u 17 časova. Ninova nagrada, kako podjsećaju, prvi put je dodijeljena 1954, a prošle godine nagrađen je Dragan Velikić za djelo „Islednik”.
Roman Vladana Matijevića „Susret pod neobičnim okolnostima” priča o posrnulom anđelu i demonima, ljubavi i smrti. Junakinja romana, Ana Žeželj namjerava da 9. jul 2015. proživi na uobičajen način: pušeći cigarete, pijuckajući pivo i čekajući da zazvoni telefon, da joj se napokon javi Marjan, nestao prije više od pola vijeka. Taj dan je, međutim, od ranog jutra drugačiji i po mnogo čemu nagovještava da joj može biti poslednji. U grudima osjeća bol, a baš tada otkriva da zagrobni život i onostrane sile stvarno postoje. U svom kupatilu vidi biće s pepeljastim krilima. Da li zaista počinje groteskni i strašni rat između demona i anđela s kojim se sprijateljila ili je sve samo plod njene bogate uobrazilje?
Inače, Vladan Matijević (Čačak, 1962) objavio je dosad dvije knjige poezije, pet romana, dvije zbirke pripovjedaka, knjigu eseja i drama. Ninovu nagradu dobio je 2003. za djelo „Pisac izdaleka”.
U uži krug ušla je i Ivana Dimić sa romanom „Arzamas”, u kojem ispisuje priču u kojoj će ljubav biti jača od smrti. Naslov svoj temelj ima, kako književnica napominje u jednom novinskom razgovoru, u razmišljanjima Viktora Šklovskog o blizini sreće i konačnog kraja. Predrag Bajčetić bilježi da je riječ o djelu potresne iskrenosti i vedre bodrosti, satkanom od dramskog koje se magično preobražava u romaneskno. „Razgovori koji se čine komički, a nisu – razmišljanja koja se čine tužna, a nisu. Pripada rijetkom, i zanimljivom žanru dance macabre, i jeste ono bodlerovsko da se – smrt smije našim ludostima, i nije to”.
Ivana Dimić (Beograd, 1957) autorka je pet knjiga kratkih priča, niza drama, dramatizacija i TV scenarija.
Predstavnika novijeg talasa u srpskoj književnosti, Vladimira Tabaševića preporučio je njegov roman „Pa kao”. U romanu, glavni junak Emil, mladi pisac i umišljeni genije, dobija priliku da iskoristi književni talenat i za novčanu nadoknadu napiše knjigu o životu jednog pukovnika u penziji. Dok sluša starčeva sjećanja koja treba da uobliči u književno uspjelu formu, Emil upoznaje njegovu njegovateljicu Anu, prelijepu mladu djevojku sa kojom ulazi u strastvenu ljubavnu vezu. Figura starca samo je povod za brojne nesporazume koje će proživjeti mladi zaljubljeni par postavši žrtva sveopšteg haosa. Kako društvenog, tako i onog ličnog, porodičnog. Pakao generacijskih razlika, porodičnih relacija, nerazumijevanja i nemogućnosti istinskog ljubavnog susreta ispisuje se u jednom naizgled običnom ljubavnom odnosu.
Vladimir Tabašević (Mostar, 1986) autor je četiri knjige poezije i romana „Tiho teče Misisipi”.
U uži izbor ušao je i roman „Hronika sumnje” Vladislava Bajca. U novom romanu Bajec o Ja govori u trećem licu. Kako piše Miljenko Jergović, ovaj Bajčev roman „vedra je i mračna priča nastala iz vjere da se sva naša književnost i poezija zateknu u dokumentu, u nizu faktografskih činjenica o jednome odživljenom porodičnom životu, a onda i o životu jedne iščezle zemlje”. Pisac pripovijeda o odrastanju, sazrijevanju i dekadenciji. „O propadanju jednoga svijeta i o njegovim svijetlim vrhuncima, o tonovima i ritmovima jedne epohe, o veličanstvenim i metastazirajućim zabludama očeva i o dubokom nerazumijevanju sinova – onih po čijim će se glavama i dušama stropoštati očinski svijet”, piše Jergović.
Vladislav Bajac (Beograd, 1954) autor je dvije knjige poezije, tri zbirke priča i šest romana.PRIREDILA:Ž.J.