Zaključna manifestacija prvog, četvorogodišnjeg ciklusa Ljetnje škole arhitekture, KotorAPSS Forum je kroz simpozijum, panel-diskusije i prezentacije nastavila je globalni razgovor o odnosu grada i njegovog graditeljskog nasljeđa i kulturne baštine, o projektovanju i dizajniranju u odnosu na ono što su zahtjevi turističkog tržišta danas. I ove, kao prethodnih godina na Forumu su se okupili vrsni evropski predavači, kao Simon Hartman iz kuće HHF Architects u Švajcarskoj, Boštjan Vuga, programski savetnik APSS-a, Jirgen Majer i Luis Relensman iz Njemačke, Tatjana Rajić - Expeditio, Jan Anderson iz Velike Britanije, Anastasia Smirnova, Rusija - Holandija i Milan Tomac iz Slovenije, profesor Branislav Mitrović, i drugi što govori o uspješnosti ovog segmenta KotorArta, kaže Dijana Vučinić, programski direktor i osnivač Kotor APSS-a. Pored predavanja, na završnom simpozijumu diskutovano je o dizajniranju, planiranju i projektovanju gradova i arhitekture u odnosu na zahtjeve turizma, zaštite graditeljstva i prije svega u odnosu na zahtjeve i potrebe građana, bez obzira na turističku sezonu koja je jako kratka.
- Mislim da svi možemo da poradimo dosta na produženju sezone i uopšte na atraktivnosti programa koje gradovi pružaju. Koncept APSS-a zasnovan je na proučavanju načina kako se koristi grad, kako on funkcioniše, način na koji se kroz savremene zahtjeve odnosimo i prema arhitekturi i prema javnom prostoru, pri čemu mislimo ne samo na javne prostore oko nas, nego i na kulturno, arhitektonsko i graditeljsko nasljeđe naših gradova. Pored nasljeđa UNESKO-a, mislimo i na nasljeđe 20. vijeka koje gotovo uopšte nije valorizovano u Crnoj Gori, kao i na koncept „novog grada“ koji u Kotoru ne postoji. Sve što se dešava u Kotoru je u Starom gradu, dok oko njega bukvalno nemate tendenciju stvaranja novog javnog prostora, što smo adresirali već i u prošlim godinama kroz Grand Hotel Fjord i New Resort Kotor, koji tretira industrijsku zonu i sve zone koje su potpuno mrtve u Kotoru, kazala je za „Dan”.
Kako dodaje, prve godine nikome nijesu bili „prijatelji“, institucije ih nijesu dovoljno slušale. No, to se proimijenilo, pa se došlo do toga da nas oni pitaju šta možemo mi dalje da uradimo za njih, dodaje Vučinić.
- To nisu brzi procesi, što je dobro, jer su jako temeljni. Ono što prije svega želimo da iniciramo to je razvoj drugih zona i potencijala u gradu, za koje mislimo da su uopšte u Crnoj Gori jako zapostavljeni. Nakon tih studija uvijek smo inicirali razgovore sa institucijama koje su nadležne i one su sada u procesu kreiranja nekih novih politika – ministarstva kulture i održivog razvoja i turizma – kaže Vučinić. Kako dodaje njihova aktivnost ogleda se i u revitalizaciji starer zgrade zatvora i za čiju rekonstrukciju su već obezbijeđena sredstva. Dugo su se bavili i hotelom „Fjord”, a to je bio i jedan od četiri objekta koje su predstavili na Arhitektonskom bijenalu u Veneciji prošle godine.
- U jednom trenutku ostali smo nemoćni da bilo šta mijenjamo. Definitivno je na institucijama da naprave korak dalje i da vide na koji način da se odnose sa takvim lokacijama, zaključuje Vučinić.
M.D.Popović
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.