Vlada je, predloženim zakonom o sudovima, konačno odlučila da prekine sa kršenjem Ustava, ocijenjeno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Na taj način, kako je navedeno iz te nevladine organizacije, područni organi za prekršaje i Vijeće za prekršaje ulaze u sastav pravosudnih organa, odnosno sudova.
Koordinatorka programa u CGO Snežana Kaluđerović podsjetila je da je ta nevladina organizacija još 19. septembra 2012. podnijela Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti članova 71,72 i 80 do 93 Zakona o prekršajima, sa zahtjevom da Ustavni sud stavi van snage odredbe zakona kojima su, kako navodi, na nezakonit i neustavan način izvršni, a ne pravosudni organi, izricali zatvorske kazne počiniocima određenih prekršaja.
– Tako je tri godine takozvanog „prelaznog” roka, prema podacima iz Registra novčanih kazni, za čak 439 lica izrečena kazna zatvora u predmetima po osnovu narušavanja javnog reda i mira (173) i nasilja u porodici (266) naveli su iz CGO.
Prema riječima Kaluđerovićeve, sve te kazne su pravosnažne i neustavne, jer ih nijesu izrekle sudije izabrane u skladu sa Ustavom.
Ona je podsjetila da se CGO više puta obraćao Ustavnom sudu sa urgencijama za postupanje po njihovoj inicijativi i zahtjevima o informaciji u kojoj se fazi nalazi ta inicijativa.
– Nepostupanje Ustavnog suda po inicijativi dovelo je do nesagledive štete po građane i građanke Crne Gore, čije su prava nepotrebno i neopravdano kršena godinama upozoravaju iz CGO.
Kaluđerovićeva je rekla da su konačnim predlozima zakona o sudovima i zakona o Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija, dosadašnji izvršni organi za prekršaje i Vijeće za prekršaje reformisani u redovne sudove, što opravdava razloge za podnošenje CGO inicijative o kojoj, dodaje se, nažalost, Ustavni sud nije našao snage da odluči.
CGO je tada u inicijativi naveo „da je prvo oformljen Sud za prekršaje kao redovan sud (posebne nadležnosti) prepoznat Zakonom o sudovima, odnosno mrežom sudova, pa da su po njemu postupale sudije koje bi birao Sudski savjet, ne bi postojala protivustavnost u djelovanju onih koji odlučuju o ovim pitanjima – sudija za prekršaje”.
Iz CGO su ukazali kako i dalje po tim zakonima postupaju sudije za prekršaje koje imenuje Vlada, čime je prekršeno ustavno pravo građanina na suđenje pred nezavisnim sudom, posebno imajući u vidu da ostale sudije u Crnoj Gori bira Sudski savjet, tijelo prepoznato Ustavom, kao nezavisan i samostalan organ koji, kako navode, obezbjeđuje nezavisnost i samostalnost sudova i sudija.
Kako je saopšteno iz CGO, predloženi zakon o Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija predviđa da za sudiju Višeg suda za prekršaje može biti birano lice koje radi kao sudija ili sudija za prekršaje, odnosno kao državni tužilac, najmanje šest godina, što, kako su rekli, potvrđuje ozbiljnost problema koji je prepoznat inicijativom CGO-a.
Kaluđerovićeva je rekla da to znači i da jedan broj sadašnjih prekršajnih sudija neće imati potrebne uslove za izbor u sudije Višeg suda za prekršaje.D.Ž.
Odšteta
Ostaje pitanje za Ministarstvo pravde: da li će i na koji način, građani i građanke Crne Gore nakon usvajanja Zakona o sudovima biti obeštećeni zbog dosadašnjeg neustavnog načina kažnjavanja po Zakonu o prekršajima – navela je Kaluđerovićeva.