Vlada planira da se u naredne tri godine zaduži milijardu eura ukoliko ekonomski rast bude na planiranom nivou od 3,8 odsto. U slučaju nižeg rasta, zaduženje će biti veće, kao i udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu, pokazuju podaci iz programa ekonomskih reformi koji je Vlada usvojila na poslednjoj sjednici i treba da ih pošalje Evropskoj komisiji do 31. januara.
Javni dug trenutno iznosi 1,958 milijardi, dok se, prema osnovnom scenariju rasta, predviđa da će na kraju 2017. godine iznositi 2,7 milijardi, s tim što će se inostrani dug povećati za milijardu eura, a domaći smanjiti sa 360 miliona na 150 miliona. Odnosno, od milijardu eura pozajmica dio će se iskoristiti za namirenje kredita kod domaćih banaka. Prema prognozi Vlade, dug će na kraju 2017. godine iznositi 69 odsto BDP-a, za koji predviđaju da će iznositi skoro četiri milijarde. To znači da će u 2018. godinu svaki građanin uđi sa zaduženjem od 4.380 eura. Trenutno to zaduženje iznosi 3.134 eura.
Zaduživanje će se nastaviti i u 2018. godini, kada se planira dodatnih 200 miliona kredita, pa će na kraju te godine javni dug iznositi 2,937 milijardi eura.
– Do 2018. godine očekuje se da dug dostigne najveći nivo, kada se predviđa da će državni dug iznositi 69,9 odsto BDP-a. Najveći pritisak na kretanje duga imaće povlačenje sredstava za finansiranje izgradnje autoputa. Nakon perioda izgradnje očekuje se da će visina duga imati silazni trend – piše u programu ekonomskih reformi od 2015. do 2017. godine.
Prema scenariju nižeg rasta koji je procijenjen na 2,9 odsto, Vlada bi se do kraja 2017. godine zadužila skoro 1,1 milijardu eura. Javni dug bi u slučaju tog scenarija iznosio 2,8 milijardi, a BDP 3,8 milijardi, čime bi udio duga u BDP-u iznosio 74 odsto. Vlada u dokumentu nije prikazala prognoze za 2018. godinu u slučaju nižeg rasta.
Član skupštinskog odbora za ekonomiju Nebojša Medojević (DF) tvrdi da je zaduživanje od milijardu eura u naredne tri godine kontinuitet pogubne politike Vlade.
– Zaduženje treba strogo limitirati zakonom i propisati da se smije zaduživati isključivo za investicije koje povećavaju broj radnih mjesta. Ovako, kad se zadužujemo za javnu potrošnju ili autoput, to ima poguban efekat na ekonomiju države – istakao je Medojević.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je poslednjih nekoliko godina pozajmila milijardu eura, dok je istovremeno BDP porastao za 250 miliona.
– Čim je kamata na pozajmice veća od rasta BDP-a, dug se povećava. CG je 220 miliona pozajmila preko obveznica i sada mora da plati 390 miliona, što govori da klizimo ka dužničkom ropstvu – naveo je Medojević.
Njegov kolega iz odbora Goran Tuponja (Pozitivna) smatra da dalje zaduživanje znači još neodgovornije ponašanje prema onima koji će taj novac morati da vraćaju.
– To su generacije koje tek stasavaju, to su naša djeca. Njih niko ne pita šta žele i misle, ali se zadužujemo na njihov račun i već sada se zna da će morati da vraćaju milijarde koje im vlast ostavlja u amanet. Vlast ne samo što pravi nove dugove, nego uopšte ne vraća stare, to jest uzima nove kredite da bi vratila prisjpjele kamate od starih. To je filozofija kockara zavisnika i spirala koja vodi u samouništenje – poručio je Tuponja.
Crna Gora je, kako je ocijenio, već prezadužena i umjesto da Vlada troši onoliko koliko zaradi, ona samo smišlja kako i gdje da se još više zaduži i šta još može da proda.
– Takav odnos prema generacijama koje dolaze mora se hitno zaustaviti. Niko nikome nije dao legitimitet da se zadužuje u njihovo ime. Ovo nije pitanje smjene vlasti, već da li će buduće generacije imati ikakvu šansu da kreiraju svoje živote ili će samo vraćati dugove. Ako se to dozvoli, smjena vlasti ništa neće značiti – naglasio je Tuponja.
D.M.
Najbitnije gdje se ulaže novac
Da bi završila veće projekte, Crna Gora se mora zaduživati, ali je mnogo važnije u šta je uložen pozajmljeni novac, kazao je ekonomski analitičar Predrag Drecun.
– Rečeno logikom domaćina, to znači da se nije dobro zadužiti za opijanje po kafanama, ali jeste ako kupuješ neko kapitalno dobro da bi od toga ubirao profit. Svaki biznis plan pokazuje da li je zaduživanje opravdano. Prelazak sa teorije u praksu često je bolan kada je u pitanju Crna Gora. Zato mene više brine što nemamo čvrste administrativne okvire kako bi se novac ulagao u skladu sa usvojenim planovima, već se nerijetko dešava da se finansira neki akutni problem – rekao je Drecun.
Prema njegovom mišljenju, BDP Crne Gore je u 2013. godini iznosio 3,3 milijarde. Ističe da relativno mali BDP nije dobra osnova za mjerenje i analiziranje relativnih podataka, kao što je stoprocentni iznos zaduženja u odnosu na BDP.
– Recimo dva krupna infrastrukturna projekta mogu da koštaju koliko naš BDP, što bi značilo da ne smijemo ući u te projekte zato što su u visini BDP-a. To je pogrešan zaključak – kazao je Drecun i dodao da SAD ima veći javni dug od BDP-a.
– Ako se država zaduži da izgradi autoput, unaprijedi poresku administraciju, uloži u medicinsku zaštitu to je dobar dug. Treba samo ispratiti realizaciju tih projekata, što je u našem slučaju najrizičniji momenat. Svako kašnjenje, odstupanje i nedomaćinsko ponašanje košta. Tu leži problem, jer kad se utvrde beenefiti od svakog projekta treba ih usmjeriti na vraćanje duga – istakao je Drecun.
Prema njegovoj ocjeni naša ekonomija je plitka, jer lako može da posustane i da se oporavi.
Strah od pristupa izvorima finansiranja
S obzirom na nivo finansiranja potreba javnih finansija, Ministartvo finansija će biti dodatno izloženo unutrašnjim i spoljnim rizicima po uspješnu realizaciju planova, piše u dokumentu.
– Jedan od najznačajnijih rizika je da državi bude ograničena mogućnost pristupa međunarodnom tržištu, odnosno izvorima finansiranja. U tom dijelu najviše rizika nosi produbljivanje rusko-ukrajinske krize, eventualno značajna finansijska kriza u nekoj od evropskih zemalja, određene mjere Evropske centralne banke ili FED-a ili poremećaji na finansijskom tržištu zbog trenutnog kretanja cijene nafte – navedeno je u programu.