-Piše: Maja Jovanović Raković
Trgovina ljudima kao moderni oblik ropstva jedno je od najtežih krivičnih djela protiv čovječnosti i predstavlja drastično kršenje osnovnih ljudskih prava – prava na život, na slobodu izbora, na slobodu kretanja, kao i kršenje osnovnih principa međunarodnih pozitivnih pravnih propisa u oblasti ljudskih prava i sloboda.
Brojna istraživanja, prikupljanje informacija pa i sama statistika, evidentno ukazuju na to da je veliki broj zemalja u svijetu zahvaćen ovom negativnom društvenom pojavom u kojoj su žrtve u većini slučajeva žene, djevojke i sve veći broj maloljetnih lica, kojima se prvenstveno trguje u svrhu seksualne eksploatacije. U proteklom periodu imali smo slučajeve gdje su roditelji podvodili svoju maloljetnu djecu zarad naplate dugova, za kupovinu narkotika, alkohola, ogreva i slično.
Poražavajuće brojke nam govore da je u 2019. godini u Republici Srbiji identifikovano 39 žrtava trgovine ljudima od kojih je 25 maloljetno, dok su u prethodnim mjesecima 2020. godine identifikovane 42 žrtve trgovine ljudima, od kojih je 16 maloljetno. Proces vrbovanja žrtve od strane kriminalnih grupa i pojedinaca odvija se u više faza: od ulaska u emotivne procese s potencijalnom žrtvom pa sve do ucjena, otmica, prisilnih radnji i prijetnji. Društvene mreže, brojne aplikacije zabavnog karaktera, forumi, čet forme i brojni virtuelni sadržaji sa otvorenim mogućnostima za dopisivanje i razmjenu informacija predstavljaju najzastupljeniji vid vrbovanja potencijalnih žrtava, gdje su na prvom udaru naša djeca.
Najnoviji trendovi trgovine ljudima su povezani sa novonastalom situacijom pandemije Kovida-19. Ograničene mogućnosti kretanja, preventivne mjere koje su na snazi, vanredna situacija i slabljenje ekonomskih prilika, doveli su do pojačanog intenziteta vrbovanja potencijalne žrtve. Prije svega, usled specifičnosti situacija koje su prisutne na globalnom nivou, tržište postaje zahtjevnije. Broj djece koja prisilno rade na ulicama konstantno raste, prisutni su slučajevi i prinudnih brakova, kao i povećana radna eksploatacija.
Obilježavanjem 18. oktobra, Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima, skreće se pažnja na ozbiljnost ovog društvenog problema i ukazuje na značaj i neophodnost preventivnog postupanja, kao i podizanja svijesti cjelokupnog društva kroz funkcionalan sistem međusobne saradnje i koordinacije aktivnosti i visok nivo međusobnog povjerenja organa vlasti i nevladinih institucija u borbi protiv ove negativne društvene pojave.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
