Ako Vlada i Skupština ne zaustave veliki razvoj privatnog i komercijalnog turizma u obliku Porto Skadar lejka i turističkog naselja na lokaciji Mihailovići, bojimo se da će ovo biti tačka bez povratka za ovaj nacionalni park, upozoreno je u peticiji građana, koja je juče dostavljena Vladi i Skupštini Crne Gore. Peticiju za zaustavljanje gradnje u ovom području potpisalo je 13.516 potpisnika, koji od Vlade i Skupštine traže zaustavljanje izgradnje hotela, heliodroma, vila i marine kompleksa Porto Skadar lejk i postavljanje moratorijuma na gradnju sve dok se ne usvoji Prostorni plan posebne namjene za NP Skadarsko jezero.
Grupa građana je apelovala na premijera Duška Markovića i predsjednika Skupštine Ivana Brajovića da preduzmu hitne akcije, vezane za očuvanje jednog od poslednjih evropskih netaknutih prirodnih područja - Nacionalnog parka Skadarsko jezero, ukidanjem građevinskih dozvola za, kako su kazali, veoma štetan turistički razvoj na lokaciji Mihailovići.
-U ovakvom okruženju Vlada je, kroz odobravanje građevinskih dozvola za mega turističke infrastrukture, otvorila vrata nepovratno neodrživom razvoju, prije nego što je uzela u obzir bilo koju drugu alternativu, odnosno prije usvajanja novog Prostornog plana posebne namjene NP Skadarsko jezero 2015-2020, što je presedan u odnosu na druge državne planove istog reda. Nažalost, već postoje dokazi da agencije za nekretnine unutar i u okolini nacionalnog parka nude više zemljišta za ovakav razvoj, čime prijete da će pretvoriti trenutnu nekontrolisanu gradnju malih razmjera u neodrživi razvoj velikih razmjera. Ovo kratkoročno i neintegrisano gledanje i planiranje će nas dovesti ne samo do uništavanja prirodnog kapitala i prostora u cjelini, nego i turističke razvojne perspektive jezera koje se razvija na netaknutoj prirodi kao osnovnoj atrakciji. Pored toga, on ugrožava sam koncept svrhe nacionalnog parka i potencijalnog područja Natura 2000 kao zaštićenog područja – navodi se u apelu dostavljenom Markoviću i Brajoviću.
Jelena Marojević Galić iz NVO Grin houm upozorila je da se kasni u uspostavljanju zaštite na području Ulcinjske solane, u proglašenju morskih zaštićenih područja, a paralelno s tim, prisutni su pokušaji devastacije vrijednih područja kao što je Skadarsko jezero i izgradnja turističkih kompleksa u srcu ovog nacionalnog parka ili pokušaj turističke valorizacije Buljarice, upozorila je. Ona je, povodom 5. juna – Svjetskog dana životne sredine, ukazala na brojne probleme sa kojima se Crna Gora, kao ekološka država suočava.
– Generalno govoreći najveći problem u zašiti životne sredine su neadekvatno planiranje, intenzivna urbanizacija, ubrzan razvoj turizma, ispuštanje neprečišćenih otpadnih voda, neadekvatan sistem upravljanja otpadom, izostanak adekvatnog monitoringa, nedovoljno snažna inspekcijska mreža, prekomjerna eksploatacija resursa na pojedinim lokalitetima, nedozvoljeni lov i ribolov – navodi Marojević Galićeva.
Ona ističe da je normativni okvir u oblasti zaštite životne sredine unaprijeđen u prethodnoj godini, te da je to dobro u cilju ispunjavanja obaveza u procesu pridruživanja EU.
– Unaprijeđen normativni okvir,međutim, mora da prati i odgovarajuća infrastruktura i implementacija na terenu. Iz vizure civilnog društva stiče se utisak da ona nije na zadovoljavajućem nivou i da je izražen snažan pritisak na prirodne resurse. Naime, brojni su primjeri kršenja zakona, kašnjenja ili odlaganja njegove primjene ili pak pokušaja realizacije nekih kontroverznih projekata u zaštićenim područjima ili pak na područjima velike prirodne vrijednosti – upozorila je ona.
Jelena Marojević Galić smatra da bi zaštita i unapređenje stanja životne sredine sa paralelnim procesom uspostavljanja novih zaštićenih područja sa funkcionalnim sistemom upravljanja i zaštite trebalo da bude jedan od prioriteta. Ipak, kako naglašava, postojeći sistem zaštićenih područja prirode u Crnoj Gori suočen je s brojnim izazovima i mora se, kako poručuje, aktivno raditi na njegovom unapređenju.
– Najveći dio zaštićenih područja je fragmentiran u teritorijalnom smislu, što se može ocijeniti lošim pristupom zaštiti. Pored toga, trenutno imamo i velika kašnjenja u uspostavljanju zaštite na području Ulcinjske solane, zatim kašnjenja u proglašenju morskih zaštićenih područja. Paralelno s tim prisutni su pokušaji devastacije vrijednih područja, kao što je Skadarsko jezero i izgradnja turističkih kompleksa u srcu ovog nacionalnog parka ili pokušaj turističke valorizacije Buljarice, koja predstavlja područje velikih prirodnih vrijednosti. Još jedan od aspekata ove priče koji se mora pomenuti, a bez koga ne možemo govoriti o adekvatnom sistemu zaštite životne sredine jesu inspekcijske i zaštitarske službe na kopnu i moru čiji kapaciteti moraju biti značajno ojačani u narednom periodu kako u ljudstvu tako i u nabavci nedostajuće opreme – naglasila je ona.
Govoreći o očekivanom otvaranju poglavlja 27, Marojević Galićeva kaže da je realno očekivanje da će pregovori biti otvoreni u toku ove godine.
– Da li će se to desiti krajem juna ili kraje decembra više je stvar tehničke prirode i oni koji vode ovaj proces i u njega su uključeni jesu ti koji bi mogli dati neku precizniju informaciju. Često se čuje za ovo poglavlje da je jedno od najobimnijih, najkompleksnijih i najskupljih poglavlja za pregovore. Pored svih izazova koje nosi, ovo poglavlje se nikako ne smije posmatrati kao prepreka i dodatno opterećenje, već naprotiv kao šansa jer uspješni pregovori u oblasti životne sredine daju priliku Crnoj Gori da opravda svoj ekološki status, poboljša uslove života građana i unaprijedi društvo u cjelini – ocijenila je ona.
Naglašava da obim i dugoročni ciljevi pravnih tekovina EU u oblasti životne sredine zahtijevaju punu posvećenost Vlade.
– Da bi taj proces bio uspješan, donosioci odluka treba da postave životnu sredinu visoko na listi prioriteta – navodi ona.
A.O.