Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) očekuje od Vlade da podrži usaglašene odredbe Nacrta Zakona o medijima, čija bi primjena, kako ocjenjuju, mogla biti dobar osnov za profesionalnije obavljanje novinarskog posla i odgovorniji odnos države prema novinarima i ukupno medijima. Generalni sekretar DPNCG Mila Radulović kazala je da je u nacrt zakona ušla odredba, koju su predložili DPNCG i Udruženje novinara, da „država garantuje rad i bezbjednost novinara“, što je, kako je rekla, veoma važno s obzirom na veliki broj napada na novinare koji nijesu istraženi.
– Očekujemo da Vlada podrži ovu verziju i na taj način pošalje političku poruku da zaista garantuje za našu bezbjednost i da će iskoristiti sve svoje nadležnosti da se napadači na novinare nađu, kao i da snose odgovornost svi oni zbog kojih zastarijevaju istrage – kazala je Radulovićeva.
Prema njenim riječima, u Nacrt Zakona je unijeta i odredba da su pravosuđe, izvršna i zakonodavna vlast dužni novinarima blagovremno dostaviti informacije i odgovore, pod jednakim uslovima.
– U slučaju da to ne čine, novinari se mogu odmah obratiti sudu, koji će naložiti hitno dostavljenje informacija. Na ovaj način bi trebalo pospješiti proaktivnost i transparentnost državnih institucija, a novinarima olakšati da dođu do odgovora i informacija od javnog značaja, za koje su često uskraćeni. To je veoma važno i zbog odredbe u zakonu o dužnoj novinarskoj pažnji, koja podrazumijeva da novinari moraju uložiti mnogo više energije da provjere podatke i objave informacije koje su temeljno i dobro istražili – saopštila je Radulovićeva.
Pojasnila je da će Konvencija o ljudskim pravima i slobodama biti automatski primjenljiva, jer je na insistiranje DPNCG i predstavnice NVO izostala prvobitna verzija člana koji je zahtijevao poštovanje autoriteta i ugleda pravosuđa. Kako je dodala, u nacrt zakona su unijete i odredbe da u slučaju nacionalne bezbjednosti, teritorijalne cjelovitosti i zaštite zdravlja, novinarski izvori na sudu mogu biti dovedeni u pitanje, što do sada nije bio slučaj.
Ona skreće pažnju kolegama i da je u nacrtu zakona ostala odredba da se iz fonda za pomoć medijima koji se uvodi zakonom, može finansirati samoregulacija.
– Protiv toga su bili DNPCG i UNCG jer na taj način samoregulacija prerasta u regulaciju. Tražili smo da se ta odredba briše ili da se pod jednakim uslovima i zbog iste važnosti – omogući i pomoć udruženjima i Institutu za medije, ali je Vlada bila stava da mora pomoći samoregulaciju – navodi Radulovićeva.
Ona ističe i to da je ostao nedorečen dio nacrta zakona koji se tiče fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, odnosno načina na koji će država pomoći medije od javnog interesa u situaciji kada onlajn novinarstvo preuzima prioritet nad tradicionalnom štampom.
Radulovićeva napominje da je nacrt zakona proslijeđen Vladi nakon majskih praznika i biće upućen najprije na ekspertizu, a zatim na javnu raspravu, a da je usvajanje zakona planirano za kraj godine.
Da vlast nema namjeru da stanje u oblasti medija kvalitativno mijenja, već da maskira formalističkim pristupom, usvajanjem zakona, smatra koordinator programa u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Ana Nenezić. Ona je poručila da je neophodan širi društveni dijalog različitih zainteresovanih strana, objektivno sagledavanje situacije u oblasti medija a onda predlaganje rješenja koja će sve to uvažiti.
Kako je kazala za agenciju Mina, utemeljenje za to je postojalo i u ekspozeu premijera Duška Markovića, koji je najavio sveobuhvatnu medijsku strategiju.
– Neobično je da je nadležno Ministarstvo to praktično poništilo, ušlo u postupak izrade novog zakona bez najave, sa kratkim rokovima, bez jasno postavljene metodologije rada i bez konkretnih sopstvenih predloga – kazala je Nenezićeva.
Upozorila je da su oslabljeni mediji koji djeluju u nesigurnom i neodrživom okruženju laka meta i podložni pritiscima čime se ograničava njihova osnovna uloga – istraživanje i informisanje javnosti o zloupotrebama moći nosilaca najviših državnih i političkih funkcija i sa njima povezanih osoba.
– Zato odluka Vlade da uđe u postupak izrade Nacrta Zakona o medijima, a bez analize stanja primjene važećeg zkona koja bi ukazala na njegove nedostatnosti i na mjesta potrebne intervencije, kako bi pravni okvir u ovoj oblasti bio podsticajan za rad medija, nije bila u javnom interesu –ocijenila je Nenezićeva.
Smatra da je to bila loša politička procjena da se može „zavesti“ Evropska komisija da ovu oblast bolje ocijeni. Nenezićevu posebno brine nedostatak vizije i cilja koji Ministarstvo kulture želi postići zakonom o medijima. – To sa nama kao članovima radne grupe nijesu nikad otvoreno podijelili. Konačno, ostaje otvoreno i pitanje primjene jer i najbolja zakonska rješenja nemaju vrijednost ukoliko ne možemo obezbijediti mehanizme koji će garantovati njihovu primjenu – navela je ona.
Nenezićeva je ocijenila da ta činjenica zahtjeva da se sagleda profesionalna odgovornost za postojeće stanje u oblasti slobode izražavanja i medija od rukovodilaca Direktorata za medije u Ministarstvu kuture.
Ona je navela da su brojni novi instituti i riješenja koja se predlažu nacrtom zakona, kako na primjer, prvi put se internet portali definišu kao mediji i zakonski reguliše njihovo djelovanje. Podsjetila je da portali u Crnoj Gori sada djeluju van pravnog okvira, nemaju, a samim tim i ne izmiruju obaveze prema državi, dodajući da se za najveći broj njih i ne zna ko su njihovi osnivači, niti izvore njihovog finansiranja.
A.O.