HERCEG NOVI – Izrada Izvještaja o pričinjenoj šteti na području Opštine Herceg Novi, koju je ljetos izazavala vatrena stihija je pri kraju. Nakon što Komisija za izradu informacije o šumskim požarima na teritoriji ove opštine završi posao, precizno će se znati veličina područja, zahvaćenog požarima koje prema preliminarnim podacima iznosi 18,5 metara kvadratnih, kao i šteta i načini njene sanacije.
Prema riječima Miloša Konjevića, potpredsjednika Opštine, sada se može zasigurno reći da je od 1. juna do 1. septembra 2017. godine na teritoriji opštine Herceg Novi bilo 350 požara na otvorenom prostoru. Požari su bili na lokaciji poluostrva Luštica, planine Orijen, sela Prijevor i Malta, Sutorine.
– Ukupno opožareno područje na teritoriji opštine Herceg Novi je 18.565.104 kvadratnih metara, od čega je najveća površina zahvaćena na Luštici – preko 13 miliona kvadrata (Dobra luka - Vesla, Obosnik – Zabrđe, Rose), kao i na Orjenu – oko tri miliona kvadrata.
Na teritoriji poluostrva Luštica šteta je procijenjena na 400 stabala masline, 400 stabala bora, dvospratni stambeni objekat u izgradnji sa agregatom i drvenom građom, dvije kamp-kućice, dva pomoćna objekta (drvena gradnja) sa ličnim alatom i gumeni čamac sa motorom. Zahvaljujući nadljudskim naporima naših vatrogasaca i svih koji su im pomagali, požar nije zahvatio druge stambene objekte – kazao je Konjević. On je istakao, da je na području Orijenskog masiva zbog teško pristupačnog terena za izradu procjene se koristila razmjera u procentima, pa je opožareno područje: bukova šuma 60 odsto, nisko rastinje 20 odsto, grab 10 odsto, munika pet odsto i ostale biljne vrste isto toliko.
– Na području Prijevora, Malte, Vidovog vrha, Bjelotine šteta je procijenjena na: 100 – 150 stabala bora, 90 – 120 stabala mladog bora, 34 stabla hrasta, sedam stabala čempresa i 30 stabala graba. U finalnoj fazi izrade biće definisana procjena finansijske vrijednosti stabala koja su stradala u požaru.
– Što se tiče vanrednih troškova Opštine Herceg Novi od 15. jula do 31. avgusta 2017. godine, ne računajući isplate za prekovremeni rad vatrogasaca i spasilaca, oni su iznosili oko 30.000 eura i odnose se na remont oštećenog vatrogasnog kamiona, gorivo, nabavku vatrogasne i lične zaštitne opreme (crijeva, gume, odjeća, obuća), nabavku hrane i pića i druge troškove – kazao je potpredjednik Miloš Konjević. Prvi sledeći korak, kako je naveo, biće procjena revitalizacije opožarenog područja, nakon što u potpunosti bude završen pomenuti izvještaj Komisije.Na Luštici je najviše stradala makija, ali i borova i hrastova šuma, te rogač.
Stradale su masline, a poznati maslinar sa ovog područja Ilija Moric kaže da je šteta velika i kada jedna maslina izgori. U maslinjaku njegove porodice sa 1.000 stabala u naselju Tići masline su sačuvane a, kako kaže, očekuju i dobar rod, uprkos požarima i nezapamćenoj suši.
– Gorelo je blizu Tića, ali visoko gore na brdu tako da mi nismo imali štetu. Neke masline su stradale, ali je to sada osjetljivo pitanje, jer bi trebalo da komisija izađe na teren i da vidi da li su to obrađivani maslinjaci ili su obrasli, pa je vatra lakše došla do njih. U svakom slučaju područje koje je opustošio požar trebalo bi da se pošumi – poručio je Moric. Tokom avgusta požari su evidentirani i u centralnom masivu Orjena, a vatra je zahvatila i područje bukove i grabove šume, ali i pojas munike, endemske vrste bora, koja se nalazi na međunarodnoj International Union for Conservation of Nature crvenoj listi ugroženih vrsta. Takođe je munika zaštićena državnim zakonodavstvom – na listi je zaštićenih vrsta.
Prema informacijama Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, u saradnji sa Vatrogasnom službom napravljena su dva elaborata za opožareno područije. Elaborati su obuhvatili detaljne izvještaje o obuhvatu i posledicama požara na Orjenu i Ubaljskoj planini, stanju vegetacije na mikrolokalitetima, putnoj infrastrukturi i bistjernama. Posledice šumskog požara na Orjenu velike, jer je šteta na površini od oko tri kvadratna kilometara. Požar je nastao na jugozapadnoj padini vrha Borova glava, iz za sada nepoznatih razloga.
– Zbog nepristupačnosti terena i nedostatka adekvatne tehnike (prevashodno se misli na avijaciju), požar je bilo moguće samo nadgledati i pratiti dalji tok širenja. Usled jako sušnog perioda i nepristupačnog terena, požar je malim intenzitetom egzistirao na lokaciji mikrolokaliteta Borova glava do početka septembra, kada je usled pogodnih meteo uslova došlo do eskalacije i ubrzanog širenja u više pravaca - navedeno je u izvještaju. K.M.
Važnost prohodnosti Orjenskog prstena
U izvještaju o obuhvatu i posledicama požara u Ubaljskoj planini, autori su se osvrnuli i na stanje putnih komunikacija i bistijerni, veoma značajnih za ovo područje. Požar na Orjenu je, kako navode, još jednom potvrdio potrebu održavanja postojećih puteva u prohodnom stanju, za siguran i brz prolazak vatrogasnih vozila. U tom smislu ključno je održavati prohodnim takozvani Orjenski prsten, odnosno putnu komunikaciju koja od Kamenog, preko Vrbanja ide na Orjensko sedlo, zatim ulazi na područje kotorske opštine silazeći na Crkvice, pa opet ulazi u Ubaljskoj planini na područje opštine Herceg Novi, produžavajući iznad Ubala i Žlijeba, obodom Orjena, nazad do Kamenog.