NIKŠIĆ - Žitelji Orline, sela petnaestak kilometara udaljenog od Nikšića, u blizini čijih imanja je bila planirana izgradnja regionalne deponije za nikšićku, šavničku i plužinsku opštinu, od čega se odustalo, ovih dana zatečeni su viješću da će na tom terenu biti građena spalionica otpada. Mještani negoduju i poručuju da će tijelima braniti imanja i da po cijenu života neće dozvoliti da im, kako kažu, u dvorištu bude izgrađen zagađivač, jer bi u tom slučaju morali napustiti svoje domove.
Samohrana majka Rajka Vučinić, koja sa četvoro djece živi u Orlini, kaže da se izgradnji spalionice otpada protivi i dvadesetak domaćinstava zaseoka Široka ulica, ali i mještani sela Bloćanac u jugozapadnom dijelu nikšićke opštine.
-Lokalna uprava Nikšića se ponaša kao da smo s Marsa pali. Niko nas nije pitao da li smo saglasni s njihovim planovima, kao da je ovo ničija imovina. Nakon smrti supruga, prije devet godina, ostala sam sama da podižem djecu, tako da se borim za opstanak, baveći se poljoprivredom, da ih iškolujem, jer bismo sa 180 eura porodične penzije crkli od gladi. Ne treba nam spalionica, jer imamo Nikšićko polje kojim plivaju gradske fekalije, tako da više nije bezbjedno ni stoku da napasamo. Za nekoliko godina uginulo mi je pet krava, jer su se otrovale travom koja je zagađena gradskim fekalijama, kaže Vučinićeva.
Ona ističe da ni po koju cijenu neće dozvoliti da spalionica otpada bude u njihovoj blizini.
-Jedino mi preostaje da stoku pustim nek ide niz polje, a s djecom ću izaći pred bagere i utovarne lopate. Neka gaze! Ne damo da nam parčaju imovinu! Jedino pristajemo da otkupe zemlju, kuću i pomoćne objekte, isplate nas u cjelosti i da se selimo, jer ne možemo živjeti pokraj gradske deponije. Za kuću koju smo gradili suprug i ja tražim tri stana, a pomoćne objekte, zemlju i stoku da nam isplate u kešu- poručila je Vučinićeva.
Ona naglašava da je dosta bilo samovolje lokalne uprave.
-Dosta je bilo pljačke naroda. Preko naših imanja su se obogatili. Elektroprivreda nam ne čisti put od snijega tokom zime, struje nemamo po petnaest dana, a uz to ni sina mi nijesu zaposlili, iako su obećali u EPCG, gdje je moj pokojni suprug radio- kaže Vučinićeva.
Radoje Zeko Vujović kaže da je jedina solucija na koju pristaju da im imovinu isplate u cjelosti, jer im, kako ističe, života nema ukoliko bude izgrađena spalionica.
-Nečiji interes je bio da deponija bude izgrađena na ovom terenu. Bunili smo se i pisali peticije i odustalo se od tih planova. Sad nam plasiraju daleko goru priču. Spalionica otpada za nas bi bila ravna katastrofi. Ne možemo živjeti na gradskom smetlištu. U Orlini, na zemlji naših pradjedova i djedova, ostali su moja braća i stričevi. Posjedujemo oko 200 hektara pod šumom i pašnjacima. Istina, ima i kamenjara, ali i to je naša imovina koju ne damo dok nas ne isplate. U sličnoj situaciji su i stanovnici Broćanca, koji neće moći da otvore prozore i vrata kad duva južni vjetar, ukoliko izgrade spalionicu- kaže Vujović.
Po mišljenju ekologa, prostor na kom je planirana izgradnja regionalne sanitarne deponije u Budošu, a koji je veoma moguća lokacija koja se razmatra za spalionicu otpada, mada se to dosad radi na potpuno netransparentan način, trajno je ugrožen neposrednom blizinom nelegalne deponije različitih vrsta otpada na Mislovom dolu.
Prema riječima izvršnog direktora Ekološkog pokreta „Ozon” Aleksandra Perovića, posledice višegodišnjeg nekontrolisanog miješanja različitih vrsta otpada, pa i opasnog, odnosno nezakonitog načina upravljanja otpadom na tom prostoru naročito osjećaju mještani, kojima je ugrožena egzistencija budući da se ljudi mahom bave poljoprivredom i stočarstvom.
-Izgradnja kontroverznog objekta kakav je spalionica otpada ne bi popravila imidž prehrambenih proizvoda s tog predjela, niti podigla cijenu zemljišta i nekretnina, čak potpuno suprotno. Potpuno je jasno da su porodice, čija se imanja graniče s prostorom na kom je bila planirana regionalna sanitarna deponija, a gdje se sada planira spalionica, s pravom uznemirene.Posebna priča je informacija koja se pojavila u medijima da je lokalna uprava započela proces izrade pratećih studija, a javnost pritom nije upoznata sa predlozima lokacija za spalionicu, što je klasično nepoštovanje građana- kazao je Perović.
On naglašava da lokalna uprava Nikšića, ukoliko je krenula u izradu projektne dokumentacije, bez adekvatnog učešća zaintersovane javnosti u procesu donošenja odluka, treba da bude svjesna da će takav pristup imati negativne efekte ne samo na ovaj kontroverzni projekat, već i na zainteresovane investitore, koji sigurno ne žele da ih sačekaju protesti mještana ili bilo kakve negativne kampanje.
-Ukoliko je lokalna uprava krenula u tako nešto na osnovu pretpostavki, onda rizikuje mnogo, a mi javno obećavamo da ćemo pokušati da na sve načine zaštitimo javni interes i ne dozvolimo dalje devastiranje prirodnih resursa i ugrožavanje životne sredine u Nikšiću, opštini koja treba da se okrene poljoprivredi i stočarstvu, proizvodnji hrane, vode, eko-turizmu, obnovljivim vidovima enerrije, a ne da pravi nove industrijske zagađivače, čija bi tržišna (ne)održivost bila još jedan potencijalni problem- poručuje Perović.L.N.
Nema preduslova ni za raspravu
- Nakon pažljive analize podataka o količinama komunalnog otpada i njegovom morfološkom sastavu u Podgorici, Kotoru, Pljevljima i Beranama, opštinama koje su učestvovale u projektu ,,Prikupljanje podataka o čvrstom otpadu u zemljama Jugoistočne Evrope“, a gdje su naši timovi u četiri sezonska mjerenja pratili evidenciju otpada i radili analizu morfološkog sastava, smatramo da trenutno ne postoje potrebni podaci na osnovu kojih bi se moglo i raspravljati o mogućnostima za izgradnju centralnog postrojenja za spaljivanje otpada, a kamoli krenuti u izradu ozbiljnih studija- istakao je Perović.
U suprotnosti s EU standardima
Perović ističe da će Ekološki pokret ,,Ozon“ kako su to i ranije najavljivali, insistirati na najboljem rješenju za uspostavljanje pravilnog sistema upravljanja otpadom.
-I ovom prilikom ponavljamo da, usled nepostojanja adekvatnih podataka o generisanim količinama otpada i njegovom morfološkom sastavu, smatramo da nije moguće uraditi ozbiljnu studiju koja bi u obzir uzela sve ekološke i ekonomske parametre, a na osnovu koje bi se mogli privući ozbiljni investitori, koji bi mogli garantovati primjenu najboljih dostupnih tehnologija. Naravno, mišljenja smo da je spalionica otpada u suprotnosti s ciljevima koje moramo ispuniti kada je reciklaža u pitanju i time zadovoljiti standarde EU, kao i da jedan takav objekat ne doprinosi ni adaptaciji na klimatske promjene, smatra Perović.