Određivanje pritvora po bilo kojem osnovu za maltene svako krivično djelo postalo je praksa u radu sudova. Zbog takve prakse, sve je više tužbi protiv države zbog neosnovanog hapšenja, usled čega se građanima isplaćaju višemilionske odštete. Kako bi se smanjili troškovi koji nastaju zbog grešaka suda, promijenjena je praksa, pa su naknade za neosnovani pritvor, kako su kazali sagovornici „Dana”, upola smanjene.
Advokati Miloš Vuksanović, Ratko Pantović i Damir Lekić ukazali su u razgovoru za „Dan” da se mjera pritvora često pretvori u kaznu. Kako su prethodnih godina građanima isplaćene enormne odštete, umjesto da se primjenjuju alternativne mjere, a ne pritvor, sudovi su smanjili naknade koje dosuđuju.
Pantović je podsjetio da je do prije nekoliko godina sudska praksa bila da se neosuđivanom licu za mjesec dana neosnovanog pritvora isplati 3.000 do 4.000 eura.
– Sada se isplaćuje od 500 do 1.000 eura, a zatvor je isti i tada i sada. U poslednjem slučaju, moj klijent je za tri mjeseca neosnovanog pritvora dobio nakandu od 3.000 eura – kazao je Pantović.
Prema njegovom mišljenju nadležni olako posežu za mjerom pritvora.
– Mislim da se u velikom broju slučajeva svrha prisustva okrivljenog u postupku može postići određivanjem neke od alternativnih mjera – mjera nadzora, oduzimanjem putne isprave, jemstvo... Iako je pritvor izuzetna mjera i donosi se samo kada se svrha prisustva okrivljenog u postupku ne može postići na drugi način, u nekim slučajevima se to pretvara u kaznu zbog dužine trajanja – ukazao je Pantović.
On je dodao da su neki njegovi klijenti u pritvoru provodili i po 30 mjeseci.
– Apelovao bih na kolege iz pravosuđa da pažljivo izmjere argumente za i protiv prilikom određivanja pritvora jer je evidento da je država isplatila enormne sume za neosnovan pritvor, čak i donoseći presude sa preniskim naknadama – istakao je Pantović.
Advokat Miloš Vuksanović kazao je da se sada ranije neosuđivanom licu ni u jednom slučaju za mjesec dana neosnovanog pritvora ne može isplatiti 3.000 eura.
– I to nije sve, jer u slučaju da je lice koje je tužilo državu Crnu Goru radi naknade nematerijalne štete zbog povrede časti i ugleda zbog neosnovanog lišenja slobode ranije osuđivano, taj iznos se umanjuje za više od pola, a ako je osuđivano više od jednog put, onda se dosuđuje simboličan iznos od svega nekoliko stotina eura – rekao je Vuksanović.
Kako je dodao, činjenica je da je veliki broj lica stekao pravo na ovakvu vrstu nadoknade i da država ima ogromne izdatke u ovakvim slučajevima.
– Međutim, takođe je nesporna činjenica da je određivanje pritvora kao mjere za nesmetano vođenje prostupka jedan od najzloupotrebljivanijih članova Zakonika o krivičnom postupku, i to ne samo prilikom određivanja, već naročito prilikom produžavanja njegovog trajanja. Vrlo rijetko, skoro zanemarljivo, koristi se široka lepeza drugih lakših mjera, pa se pritvor praktično najčešće pretvori u svojevrsnu kaznu, nakon kojeg je optuženom u smislu eventualnog izdržavanja kazne praktično svejedno da li će biti oglašen krivim ili ne – ukazao je Vuksanović.
Advokat Damir Lekić potvrdio je da u pravnoj praksi trenutno postoji stav građanskog odjeljenja Višeg suda u Podgorici koji propisuje da osoba koja je neosnovano lišena slobode ima pravo na naknadu štete zbog povrede časti i ugleda u iznosu od 3.000 do 4.000 eura na mjesečnom nivou.
– Taj iznos zavisi od okolnosti konkretnog slučaja. Međutim, i pored navedenog stava, sudovi u poslednje vrijeme, iz nekog razloga, u postupcima u kojima je tužena država dosuđuju dosta niže iznose. Otprilike, kada se uzmu u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, najviše se dosuđuje iznos do 2.000 eura na mjesečnom nivou – kazao je Lekić.
Po njegovim riječima, i po određivanju pritvora sudovi donose rješenja, tj. obrazloženja koja su vrlo oskudna i štura, a često se zasnivaju i na nekim povredama procesnog zakona.
– Ali, to u konkretnom slučaju u postupku po žalbi u pogledu određivanja pritvora ne mijenja bilo koju stvar. Drugostepeni sudovi ne obraćaju pažnju na procesne nedostatke, te na vrlo oskudna i štura, a u nekim slučajevima i pomalo kontradiktorna obrazloženja, već po automatizmu odbijaju žalbe odbrane na prvostepena rješenja o određivanju pritvora – kazao je Lekić.M.V.P.
Nije pravilo, već izuzetak
Advokat Damir Lekić je podsjetio da je pritvor izuzetna mjera koja se određuje kad postoje razlozi predviđeni zakonom, i to samo ako se ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom, a neophodan je radi nesmetanog vođenja postupka.
– Dakle, pritvor nije pravilo, već izuzetak, i on će se automatski ukinut čim prestanu zakonski razlozi na osnovu kojih je bio određen. Međutim, i pored navedenog, naša sudska praksa ovaj institut ne posmatra na taj način. Moglo bi se zaključiti da pritvor nije izuzetna mjera, već obavezno pravilo koje se skoro uvijek mora primijeniti – kazao je Lekić.
Naknadama vrijeđaju građane
Advokat Miloš Vuksanović smatra da naknade koje sudovi dodjeljuju često predstavljaju uvredu za one koji su bili u pritvoru za djelo za koje su kasnije pravosnažno oslobođeni.
– Usled ovakvih zakonskih rješenja i sudske prakse o visini određivanja naknade za nematerijalnu štetu, vrlo često imamo situaciju da se jedno takvo pitanje kao što je neosnovani pritvor određivanjem nedopustivo niskih iznosa na ime naknade pretvori u dodatno poniženje lica koje je bilo pritvoreno. Tako je u jednom slučaju sud procijenio da je za pet godina neosnovanog pritvora dovoljno oko 30.000 eura jer je lice kojem je naknada određena nekada davno bilo osuđeno na uslovnu kaznu zatvora zbog nekog trivijalnog krivičnog djela – kazao je Vuksanović.