Problem korupcije na zapadnom Ballanu traje duže vrijeme, a jedan od primjera je crnogorski politički lider Milo Đukanović, koga je još 2003. godine italijanska antimafijaška komisija osumnjičila da je organizovao šverc dok je bio na vlasti, istakao je analitičar iz vašingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) Džefri Mankof.
On je istakao da je jasno da se proces proširenja EU na zapadni Balkan usporava, te da mnogi lideri sada pribjegavaju dizanju nacionalističkih tenzija kako bi skrenuli pažnju javnosti i građana sa gorućih ekonomskih problema.
Mankof je u autorskom tekstu za magazin „Foren afers” ukazao da je međunarodni novinarski Projekat za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) okarakterisao Đukanovića kao „Ličnost godine za doprinos organizovanom kriminalu”.
– Makedonski političar Nikola Gruevski bio je tada na trećem mjestu. Albanska vladajuća stranka takođe je optužena da ima veze sa organizovanim kriminalom. Uzdizanje nacionalističkih tema, međutim, omogućava političarima da distanciraju glasače od ovih problema – naglasio je Mankof.
On naglašava da mnogi lokalni i strani posmatrači vjeruju da je Rusija stajala iza neuspjelog pokušaja državnog udara u Crnoj Gori u oktobru 2016. godine, neposredno pred samit NATO-a na kome bi bilo ratifikovano članstvo Crne Gore u ovom vojnom savezu. Crnogorske vlasti optužile su 14 ljudi, ukazao je Mankof, uključujući i dva ruska državljanina, devet Srba i dvojicu proruskih crnogorskih aktivista za zavjeru protiv države.
– Iako je Rusija očigledno zainteresovana da blokira put zapadnog Balkana u EU i NATO, zvaničnici u regionu takođe imaju razloga da precjenjuju prijetnju koju Moskva predstavlja za opstanak podrške EU i SAD. Neki posmatrači čak su doveli u pitanje verziju crnogorske vlade o događajima oko neuspjelog državnog udara, optužujući organizovane kriminalne grupe da su skovale zavjeru i navodeći da su vlasti pretjerale po pitanju ozbiljnost krize – ocijenio je vašingtonski analitičar.
Kako je saopštio Mankof, zapadni Balkan se ponovo pojavio kao geopolitička linija borbe. Poslednjih godina, naveo je on, brojne zemlje u regionu, koga čine Albanija, Bosna i Hercegovina Hrvatska, Makedonija, Crnu Gora, Srbija i Kosovo, rješavaju probleme korupcije i ekonomske stagnacije, a neki od njihovih lidera su prihvatili etnički nacionalizam, iskorišćavajući neosnovano nasleđe sukoba koji su se dešavali na ovom području devedesetih godina kako bi umanjili bijes građana zbog korupcije i ekonomske stagnacije.
– U međuvremenu, nedavna kriza Evropske unije usporila je proces kojim je nastojala da integriše balkanske države u svoju orbitu i vodi ih ka dobrom upravljanju. Albanija, Makedonija, Crna Gora i Srbija su formalni kandidati za članstvo u EU, ali zvaničnici u tim zemljama su skeptični da će njihove države uskoro moći da formalizuju članstvo u bloku. To je, s druge strane, oslabilo podsticaje da reformišu korumpirane, neodgovarajuće političke sisteme svojih zemalja, pogoršavajući nezadovoljstvo građana i podstičući nacionalizam – ukazao je Mankof. M.V.
Brisel da uradi bolji posao
Kako smatra Mankof, zvanični Brisel treba da uradi bolji posao objašnjavajući državama zapadnog Balkana prednosti integracije.
– U regionu, visoki evropski zvaničnici treba da budu barem toliko vidljivi koliko i njihove ruske kolege u regionu. EU bi, takođe, trebalo da razmisli o tome da zapadni Balkan bude prioritet u razvijanju odbrambene saradnje – ocjenjuje Mankof.