Povjerenje u izborni proces je dodatno poljuljano jer su institucije zadužene za sprovođenje izbora donosile političke odluke, tužilaštvo je odbacivalo krivične prijave bez sprovođenja mjera za svoje nadležnosti, a birački spisak je i dalje neažuran. To su ključni zaključci konačnog izvještaja Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) o parlamentarnim izborima održanim 16. oktobra, predstavljenog povodom 9. decembra, Međunarodnog dana borbe protiv korupcije. Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković kazala je da je Crna Gora taj dan dočekala sa velikim problemom, posebno političke korupcije.
– Nažalost, izborni zakoni su imali ograničene domete. Institucije koje su bile zadužene za njihovo sprovođenje donosile su političke odluke, ograničavale pristup javnosti u svom radu i trudile se da minimalno sprovedu nova zakonska ovlašćenja. Iz tog razloga, plašim se da su takvim postupanjem institucije suštinski dodatno produbile nepovjerenje u izborni proces. Iako smo imali napredak po pitanju novih zakonskih rješenja, ponašanje ključnih institucija, prije svega Državne izborne komisije i Agencije za sprečavanje korupcije, dovelo je do pada povjerenja u izborni proces – ocijenila je Ćalović Marković.
Dodala je da tužilaštvo i policija tokom izbornog dana nijesu imali nikakvih konkretnih akcija kako bi spriječili eventualnu kupovinu glasova.
– Državna izborna komisija donijela je niz odluka koje su direktno uticale na održavanje izbora, a bile su zasnovane na političkoj pripadnosti njenih članova. Svi smo bili svjedoci da je i proglašenje izbornog rezultata proteklo tako da je umalo došlo do fizičkog obračuna u DIK-u. To govori o karakteru te institucije i koliko građani mogu imati povjerenja da ona radi na osnovu zakona. Do sledećih izbora ćemo morati da radimo nešto konkretno u dijelu strukture, načina funkcionisanja i odlučivanja DIK-a – kaže Ćalović Marković.
Kada je u pitanju Agencija za sprečavanje korupcije, kazala je da to što je na mjestu njenog direktora Sreten Radonjić, koji je direktno povezan sa premijerom i zamjenikom predsjednika vladajuće partije Duškom Markovićem, dovoljno govori da takva institucija ne može biti nezavisna i da on neće postupati nepristrasno.
– Više puta sam tražila da se javnosti dostave svi podaci o finansiranju partija i o odlukama koje Agencija donosi. Ne samo da do tih informacija nijesmo došli već se rad Agencije sveo na kontrolisanje institucija koje su imale najmanje budžete. Uložen je ogroman napor da se ne nađe ništa. Umjesto Ratkovićevih večeri poezije trebalo je da vidimo šta se dešavalo u ministarstvima poljoprivrede i ekonomije. Umjesto Opštine Gusinje trebalo je provjeriti dnevnik predsjednice Anele Čekić – smatra direktorica MANS-a.
Podsjetila je da po zaključku Savjeta sva dokumentacija o finansiranju partija treba da bude objavljena na sajtu Agencije, ali da to ni nakon mjesec i po još nije urađeno.
– Očigledno postoji interes zbog kojeg direktor Agencije neće da objavi te podatke. Zato što se toliko opire objavljivanju tih podataka, sigurna sam da ne štiti opoziciju – podvukla je Ćalović Marković.
Ukazala je i da su protekli izbori sprovedeni po biračkom spisku u kojem je i dalje bilo mrtvih, duplo upisanih, lica bez državljanstva i prebivališta, kao i brojna dijaspora. Istakla je da su na čelu institucija za sprovođenje izbora ljudi pod kontrolom DPS-a.
– Takvi ljudi ne mogu garantovati da će zakon biti sproveden jednako prema svima. Moramo imati makar jednu nezavisnu instituciju koja će se usuditi da zakon sprovede na isti način prema svima – ocijenila je direktorica MANS-a.
Zaključila je da partije, kojima su puna usta transparentnosti, nijesu tako prilježne kada su u pitanju njihove finansije, već kriju većinu podataka.
Pravni zastupnik MANS-a, advokat Veselin Radulović, kazao je da je javnost od Specijalnog tužilaštva, u susret oktobarskim izborima, očekivala da će uspjeti da odgovori izazovu političke korupcije, odnosno krivičnih djela protiv izbornih prava. Podsjetio je da su izmjenama zakona ova krivična djela prešla u nadležnost Specijalnog tužilaštva.
– Specijalno tužilaštvo je trebalo da promijeni dosadašnju praksu osnovnih tužilaštava i da efikasno procesuira počinioce ovih krivičnih djela. Umjesto toga, Specijalno tužilaštvo je izigralo pomenute izmjene zakona. Sve krivične prijave koje su podnijete date su osnovnim tužiocima koji su za tu priliku upućeni na rad u Specijalno tužilaštvo. To znači da su u praksi u stvari postupali isti tužioci kao i ranije i donosili iste odluke – pojasnio je Radulović.
Dodao je da je MANS u vezi sa oktobarskim izborima podnio 156 krivičnih prijava, od čega 117 tokom izbornog dana. Kako je naveo, tužilaštvo je odbacilo 20 krivičnih prijava, pri čemu ni približno nijesu iskoristili procesne radnje koje im zakon omogućava.
– Tužilaštvo je samo preko policije pozivalo prijavljena lica da daju izjave u svojstvu građana. Policija ih je pitala da li je tačno da su kupovali glasove ili lične karte, oni su saopštili da nijesu i tužilaštvo je samo na osnovu toga odbacivalo krivične prijave. Ovakvo ponašanje tužilaštva je nedopustivo, jer dodatno urušava povjerenje. Ovim se pokazuje da u tužilatvu i dalje nema ni minimuma volje da se efikasno procesuiraju počinioci krivičnih djela protiv izbornih prava. Ovakvim radom šalje se poruka da počinioci ovih krivičnih djela mogu da budu spokojni i da ih tužilaštvo neće procesuiratii, da je samo bitno da se ne zamjere šefovima - zaključio je Radulović.
V.R.
Partije neće još dugo moći da kriju finansije
Direktor MANS-ovog Istraživačkog centra Dejan Milovac saopštio je da partije uglavnom nijesu toj nevladinoj organizaciji dostavile informacije o troškovima tokom izborne kampanje. Precizirao je da su samo od Demokratske Crne Gore i Hrvatske građanske inicijative dobili sve informacije, dok su ostale partije, kako je naveo, sakrile najveći dio podataka.
– Pratili smo izvore finansiranja i pokazalo se da su samo tri partije uspjele da pokriju troškove kampanje onim što su prikazale kao zvanične prihode. Dominantni prihodi partija su bili od donacija fizičkih lica. Demokratska partija socijalista ima najviše donacija, više od svih ostalih partija zajedno, 680.000 eura. Troškovi su pokrivani i iz sopstvenih izvora, SDP i SD su kampanju finansirali i kreditima – istakao je Milovac.
Dodao je da je problem što nije bilo moguće kontrolisati da li neko od lica koja su donirala pare partijama za kampanju potpada pod zakonsku zabranu, jer nema drugih podataka osim imena i prezimena. Pored toga, kako je naveo, problematično je što nema detaljnih informacija o tome odakle partijama novac iz kategorije „sopstvena sredstva“ kojim su, takođe, u značajnoj mjeri finansirane kampanje. Napomenuo je da je MANS podnio skoro 250 zahtjeva za slobodan pristup informacija svim partijama.
– Nažalost, ignorisanje tih zahtjeva bilo je na veoma visokom nivou od nekih 65 odsto. Zbog toga je MANS podnosio tužbe i žalbe Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacija i Upravnom sudu. Odluke koje su do sada donijete apsolutno su u korist transparentnosti, što znači da će partije morati da nam dostave tražene informacije – zaključio je Milovac.