Zakonodavni odbor odložio je juče izjašnjavanje o predlogu zakona o energetici zbog brojnih grešaka u tekstu zakona koje je pronašla služba odbora, kao i zbog negodovanja poslanika opozicije i vlasti zbog člana 220.
U tom članu se navodi da je operator prenosnog sistema (CGES) na čijem području se nalazi energetski objekat dužan da redovno uklanja drveće i drugo rastinje koje ugrožava rad energetskog objekta, bez pribavljanja odobrenja za sječu od vlasnika nepokretnosti i bez obaveze plaćanja naknade štete po tom osnovu.
– Ovaj član potpuno zadire u pravo privatne svojine, jer ako ovaj član ostane, CGES može bez odobrenja vlasnika da posječe stabla i sruši kuću kako bi održavao energetski objekat i pritom nema obavezu da plati bilo kakvu naknadu za to – kazala je predstavnica MANS-a Ines Mrdović na jučerašnjoj sjednici Zakonodavnog odbora.
Na njen komentar se nadovezao Radovan Obradović (DPS) koji je naveo da se ne može nekome sjeći šuma bez prethodne saglasnosti vlasnika. Predsjednik odbora Džavid Šabović (SDP) je istakao da sigurno neće podržati predlog zakona zbog tog člana, nakon čega je pomoćnik ministra ekonomije Miodrag Čanović morao da prihvati predlog da se Zakonodavni odbor o zakonu izjasni na narednoj sjednici. Poslanici DPS-a su najavili da će na član 220 djelovati amandmanski te da ne mogu podržati zakon ukoliko taj član ostane.
Zamjerke stručne službe bile su i zbog tehničkih propusta, kao i zbog povrede ustavnosti. U pojedinim članovima bilo je puno nelogičnosti, pa je dogovoreno da stručna služba Zakonodavnog odbora pošalje zamjerke Ministarstvu ekonomije, koje će oni otkloniti do naredne sjednice kako bi poslanici mogli glasati. Da se juče glasalo, predlog zakona o energetici ne bi imao podršku većine poslanika ni da je DPS bio za.
Osim spornog člana 220, Mrdović je navela da je predlog zakona suprotan Zakonu o kontroli državne pomoći i istakla da se njime krši sporazum o stabilizaciji i priduživanju EU, jer se narušava konkurencija.
– Zakonom su predviđene subvencije za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Garantovan je otkup struje, infrastrukture i vlasnici objekata iz kojih se proizvodi obnovljiva energija oslobođeni su finansijske odgovornosti. Državna pomoć se ovim rješenjem dodjeljuje privatnim kompanijama – istakla je Mrdović.
Srđan Perić (Pozitivna) je pitao da li je ostala odredba kojom se vlasnicima objekata za proizvodnju obnovljive energije garantuje otkup struje i da li je EPCG u obavezi da kupuje tu struju i građanima ispostavlja fakture preko računa za struju. Čanović je odgovorio da jeste, te da EPCG u narednih 12 godina mora to da otkupi. Nacionalnim planom je predviđeno da udio zelene energije bude 33 odsto od ukupne proizvodnje. Građani u ovoj godini plaćaju 15 centi za podsticaj proizvodnje zelene energije, a kada se poveća broj minihidroelektrana, vjetroelektrana i sličnih obekata naknada će biti mnogo veća.
Emilo Labudović (DF) je pitao Čanovića zašto bi građani plaćali struju koju proizvode privatnici.
– Nek EPCG to plaća. Što ne gradite velike hidroelektrane, već gradite male – rekao je Labudović.
Čanović je odgovorio da su htjeli da grade Buk Bijelu i Moraču, pa se digla hajka da se to ne gradi.
Zakon o enegetici je na dnevnom redu redovne sjednice parlamenta i o njemu će se raspravljati naredne sedmice.
D.M.
Poskupljenje struje do sedam odsto u 2017
Čanović je naveo da je predlog zakona o energetici dio trećeg energetskog paketa i da je usklađen sa direktivama EU. On je naveo da su onemogućili formirnje tržišne cijene struje i da su ograničili da rast cijena struje u 2017. godini bude maksimum sedam odsto, a godinu kasnije i 2019. godine maksimum šest procenata.
Labudović je naveo da je stanje u energetskom sektoru isto kao i sedamdesetih.
– Spriječili ste tržišne cijene struje, a danas kao i prije 40 godina imate monopol. S tim što njime danas upravlja A2A, a tada je upravljala država – rekao je Labudović.
Potreban 41 glas
Za donošenje novog zakona o energetici biće potrebna kvalifikovana većina, odnosno većina glasova svih poslanika u parlamentu jer se radi o zakonu koji po Ustavu predstavlja propis kojim se uređuju materijalne obaveze građana, saopštili su iz MANS-a.
– Predlogom zakona o energetici definišu se osnovni kriterijumi i uslovi za metodologije za obračun cijene struje, regulišu se pitanja subvencija za energetske subjekte koje će kroz svoje račune plaćati građani, kao i imovinska i vlasnička prava građana u vezi sa lokacijama na kojima se nalazi energetska infrastruktura. Zbog toga je apsolutno potrebno da ovaj zakon dobije potrebnu pažnju poslanika i Skupštine, naročito jer rješenja koja je Vlada u njemu predložila, ne samo da prijete da ozbiljno ugroze javni interes i budžete domaćinstava, već su i u suprotnosti za drugim zakonima – naveli su u saopštenju.
U Skupštini sjedi 81 poslanik, što znači da je za izglasavanje zakona potreban 41 glas.