Dobrovoljno davalaštvo krvi u gradu pod Trebjesom ima tradiciju dužu od pola vijeka, a začetnici te humane djelatnosti su radnici Željezare, koji su na inicijativu dr Svetozara Čika Bulatovića 1960. godine formirali svoje udruženje. Od tada do danas njihova misija se širi, pa Nikšić danas ima četrnaest klubova sa više od 1.300 dobrovoljnih davalaca, što ih čini najbrojnijim u Crnoj Gori. Međutim, gotovo svi ti klubovi već godinama funkcionišu u izuzetno teškim uslovima, bez prostorija za rad i bez stabilnog izvora finansiranja. Klubovi dobrovoljnih davalaca krvi u Nikšiću prošle godine su organizovali čak 25 akcija na kojima je prikupljeno 960 jedinica krvi. Međutim, nadležni u državi i Opštini prije četiri godine odustali su od pomoći za akciju dobrovoljnog davalaštva koju su nikšićki klubovi organizovali povodom 18. septembra, Dana opštine. Predsjednik Koordinacionog odbora za dobrovoljno davalaštvo Goran Damjanović kaže da stalno pokušavaju na to da skrenu pažnju nadležnih, ali izgleda bezuspješno.
– Prošle godine, zbog uslova u kojima rade, svi klubovi Nikšića jednoglasnom odlukom bojkotovali su dodjelu priznanja koje organizuje Ministarstvo zdravlja i Zavod za transfuziju krvi Crne Gore. Time smo, zajedno sa još nekim klubovima iz nekoliko drugih opština, željeli da skrenemo pažnju na probleme sa kojima se suočavamo. Krajnje je vrijeme da se sastanemo i popričamo o nekim stvarima – kaže Damjanović i dodaje da je nikšićki koordinacioni odbor prošle godine uputio dopis upravnom odboru, tijelu pri resornom ministarstvu za dobrovoljno davalaštvo, ali odgovor još nijesu dobili. Damjanović naglašava da klubovi u Nikšiću, da bi organizovali akciju, moraju sami da iznalaze sredstva.
– Nemamo obezbijeđena sredstva i svi imaju probleme. Uvijek sami moramo da tražimo sredstva i zaista mi je žao da gledam ljude koji davanjem krvi žele da pomognu drugima, a rcimo, niti su zaposleni, niti imaju plate. Nije u redu da ljudi dođu na akciju i daju krv, a da im ne bude obezbijeđen taj zahvalni ručak, a želim da naglasim da niko od dobrovoljnih davalaca ne daje krv zbog tog ručka – kategoričan je Damjanović.
Udruženje dobrovonih davalaca krvi Željezare, najstarije formirano u državi i u okruženju, funkcioniše i danas, ali ga uglavnom čine penzionisani radnici te fabrike. Predsjednik kluba Milovan Mirković kaže da se „sistem“ njihovog rada nije promijenio.
– Teško se snalazimo i trenutno intenzivno tražimo rješenje za nastavak rada, odnosno izvor finansiranja naših acija. Nemamo ni prostorije, a Opština je odbila naš zahtjev da nam ustupi kancelarije koje je nekad koristilo Udruženje penzionera, a koje su inače prazne – kaže Mirković.
Neki od klubov poput „Toščelika“ finansiraju se od članarine svojih davalaca koja u konkretnom slučaju iznosi jedan euro mjesečno. Predsjednik tog kluba Novica Lalatović istakao je da ih ne podržava matična kompanija, niti Opština, a pomoć pri organizovanju akcija imaju jedino od opštinskog Crvenog krsta.
– Sredstva sa kojima raspolažemo nijesu ni približno dovoljna da omasovimo naše akcije jer ne možete pozvati nekoga da da krv a da ga ne počastite ili mu obezbijedite ručak. Na početku rada kluba nas nekoliko smo od svog novca finansirali akcije dok nijesmo uveli članarinu – pojašnjava Lalatović.
Problema u radu, barem za sada, nemaju klubovi Elektroprivrede Crne Gore i Pivare „Trebjesa“ jer njihov rad podržavaju firme. Tu pomoć nesebično su „prenijeli“ na dva druga kluba, pa davaoci EPCG u Nikšiću pružaju pomoć mlađim kolegama iz Kluba „Studenti“, a pivarci dobrovoljnim davaocima Kluba mladih nikšićkog Crvenog krsta.
B.B. - L.N.
Fale i promocije
Prilikom Dana dobrovoljnih davalaca krvi, koji se obilježava 11. maja, saopšteno je da svaki četrdeseti građanin Crne Gore jednom u životu da krv, a da je ona potrebna svakom četvrtom. U prvom tromjesečju godine, navedeno je tada, najveći procenat dobrovoljnih davalaca krvi obezbijeđen je u Nikšiću sa zastupljenošću od 66,7 odsto. Damjanović je naglasio da je ukupan postotak dvanja krvi u državi u prošloj godini iznosio 2,76 odsto na stotinu stanovnika. Postotak dobrovoljno date krvi iznosio je 40,5 odsto, a namjenske, odnosno porodičnog davanja 59,4 procenta, što je napredak u odnosu na ranije godine kada je procenat dobrovoljnog davanja bio do 30 odsto. Da bi se davalaštvo unaprijedilo na nivou Crne Gore, smatra on, neophodna je i promocija koja je, takođe, izostala.
– Na nivou države nema promotivnih spotova na televizijama, niti promotivnog materijala o dobrovoljnom davalaštvu – istakao je Damjanović.