KOTOR - Žitelji Lovanje opstaju i preživljavaju u svojevrsnom getou, izolovani od spoljnog svijeta gomilama smeća, šuta, ustajalim barama i nabujalim potocima, u uslovima koji su nehumani i necivilizovani. Rijetko ko od stanovnika obližnjeg Kavča, Kotora ili Tivta zalazi u Lovanju, a mnogi se šokiraju kada vide haotične objekte sklepane u sred gomila otpada svakojake sorte, kao i stanovnike koji preživljavaju prodajući sortirani materijal za reciklažu. U jednom dijelu sanitarne deponije, koja je zvanično odavno već zatvorena, već duže vrijeme se kamionima odlaže šut i otpad, kojim se niveliše zemljište pored potoka. Pored puta koji vijuga između naseljenih kućica-baraka, vide se gomile svakojakog otpada, koga na divlje izbacuju pojedinci, ko zna otkud, praveći tako i svoj „biznis“. U takvom okruženju od 2009. godine žive porodice Fatona Ahmetija, njegove sestre Nadije i brata Bajrama, sa ukupno sedamnaestoro djece, uzrasta od tri mjeseca do 14 godina. Smješteni su u tri kontejnera, koje im je kao privremeni smještaj obezbijedila Opština Kotor. Oni su, kažu, iz Uroševca doselili 1982. godine i državljani su Crne Gore. Gaze po izlivenoj kanalizaciji, zmije i pacovi su im stalni posjetioci (šarke pronalaze ispod patosa), a iz šumarka im dolaze šakali, mungosi. Olujni vjetar prije par dana odnio je krov sa jedne od spavaćih soba sklepanih od dasaka. Kiša je probila unutar objekta.
-Voda koju nam cistijernom dovoze iz kotorskog Vodovoda ovih je dana mutna i nije za piće, a drugu nemamo. Plašimo se za zdravlje djece, koja često obolijevaju od plućnih, stomačnih i kožnih bolesti. Molio sam Romea Mihovića iz Sekretarijata za društvene djelatnosti, da pošalju cisternu da nam iscrpi septičku jamu koja nije pražnjena sedam godina. Molio sam ga da nam nabavi i novi hidrofor jer bez njega ne možemo da se snabdijevamo vodom. Uslovi su nikakvi, sirotinja, borba za život - kaže 34-godišnji Faton. Njegov trogodišnji sin Denis dijete je sa posebnim potrebama i zahtijeva posebnu pažnju i njegu, za koje on i supruga nemaju uslova. Radi privatno kada može, sakuplja i sekundarne sirovine, a kad ne može, pomažu mu prijatelji. Kada ima para, supruga Hidajeta pješači do marketa kod raskrsnice Kotor-Tivat, udaljenog na kilometar od Lovanje, kako bi djeci kupila potrebne namirnice.
-Denis ne može da hoda, niti da stoji, nije osiguran, niti upisan u knjigu rođenih, zato što majka nema dokumenta - rodom je iz Bosne, a porodila se u kotorskoj bolnici. Nisam imao sredstava da Denisa povedem na detaljnija medicinska ispitivanja, te nemamo ni dijagnozu, niti znamo ima li lijeka za njega. Imam sedmoro djece iz dvije vanbračne veze. Dvoje djece još nije primilo vakcinu „BeSeŽe“. Socijalnu pomoć ne primam, jer mi je Vasko Todorović, direktor Centra za socijalni rad u Kotoru, rekao da „ne ispunjavam uslove dok ne riješim postupak rastave sa bivšom suprugom – priča Faton i pita Zorana Mrdaka, direktora Komunalnog preduzeća, zašto prima strane državljane na posao, a neće da primi svoje građane.
- Nezaposlen sam i na evidenciji Biroa rada. Mrdak dovodi Pljevljake da rade u Kotor, a mi ovdje ostajemo bez hljeba i ičega - kaže Fatan i dodaje da četvoro njegove djece idu u školu u Tivtu, imaju prevoz i to dobro funkcioniše. Međutim, sa kotorske strane, kaže, preko 30 djece mora da pješače pored azila za pse lutalice. Tvrdi da lokalna uprava nije ispunila obećanje da će u roku od godinu dana (prije sedam godina) ovim porodicama obezbijediti stalni smještaj.
Faton Ahmeti je osnivač NVO Udruženje za zaštitu ljudskih i manjinskih prava Crne Gore. Pomogao je pripadnicima REA populacije u Budvi da završe 80 državljanstava, te da u knjigu rođenih upišu 41 dijete. Osnivač je Udruženja Roma, Egipćana i Aškalija Crne Gore. Planira da u saradnji sa UNDP-om pokrene zajednički zahtjev da se riješi pitanja smještaja za šest porodica sa Lovanje.
M.D.Popović
Voda zamućena usled padavina
Iz kotorskog Vodovoda kažu da je zbog obilnih padavina voda zamućena te je preporuka da se obavezno prokuva prije upotrebe. Velimir Dragić, tehnički direktor, objasnio je da su sa snabdijevanjem kontejnera na Lovanji kasnili jedan dan upravo zbog padavina. Jednom sedmično oni iz cistijerne snabdijevaju ove ljude sa deset kubika vode.
-Naše je da dovezemo vodu i nadležni smo za njen kvalitet dok je točimo sa vodovoda i dok je u vozilu, ali čim je istočimo, nismo više odgovorni za to da li je njihov rezervoar očišćen ili nije. Pitanje je koliko se vodi računa o tome - kazao je Dragić.
Totalna devastacija
Na poziv „Dana” ekipa Komunalne policije izašla je na teren kao bi riješila problem izlivanja kanalizacije kod porodice Ahmeti. Obavijestili su nas da se radi o nelegalnoj septičkoj jami, koja nije u njihovoj nadležnosti. Ocijenili su da je lokalitet na kome borave Ahmeti „totalno devastiran, da su nivelisanjem zemljišta nasipnjem šuta i otpada ugroženi vodotokovi, da ovo pitanje mora da se riješava sa visoke pozicije, te da su kazne lokalnoj upravi za ovakvu vrstu devastacije do 50 hiljada eura“.
Komunalna policija „Danu” je predočila da u ovom dijelu nikad ranije nije bila deponija, da su žitelji Lovanje uzurpirali neke lokacije i da zarađuju naplaćujući ulazak kamiona sa otpadom na deponiju.
Direktor Komunalnog preduzeća Zoran Mrdak potvrdio je da se radi o divljoj deponiji, da „stanovnici Lovanje prave biznis od toga“, te da „ kamioni Komunalnog ovdje nasipaju samo zemlju“.
Imaju za karnevale, nemaju za socijalu
-Da li opština ima para za karnevale, maskembale, brojne manifestacije, ako imaju za to, kako nemaju da naprave stambene jedinice za smještaj bar za šest porodica. Ne tražimo tvrdu gradnju, samo da imamo krov nad glavom. Ako može na Koniku da se napravi 28 zgrada po šest spratova za Rome, Egićane i Aškalije, u Nikšiću 18 stanova za nepunih tri mjeseca, opština Budva je socijalno ugroženima dodijelila osam stanova u Potkošljunu, s tim da se otplaćuju mjesečno po 100 eura, neka je i do kraja života, ali zna da ga niko ne može istjerati; Tivat pravi na Seljanovu stanove za 83 porodice, zašto ne može i u opštini Kotor, je li ona nesposobna za to - pita Ahmeti