U sjevernom dijelu Crne Gore zasijane su značajne površine pod ozimim žitima - pšenica, raž i ječam, a sjetva je trajala veoma dugo i van optimalnih rokova, pa su usjevi u zimski period ušli različito razvijeni od faze klijanja do intezivnog nokorenja. Stručnjaci Republičke savjetodavne službe za biljnu proizvodnju naglašavaju da je sjetva usjeva u optimalnom roku preduslov za dobro i sigurno prezimljavanje, a samim tim i dobar preduslov za dobar prinos. Iako do sada nije bilo sniježnih padavina, ali se oni očekuju sa dužim zadržavanjem u nižim predjelima, usjevi na većim nadmorskim visinama poslužiće kao pokrivač koji obezbjeđuje dobru termičku zaštitu od jakih prizemnih mrazeva. Stručnjaci ipak savjetuju da nije dobro ako se snijeg zadrži duži vremenski period na parcelama, jer će se stvoriti ledena kora koja može da ugrozi usjev usled izmrzavanja biljaka i smanjenog pristupa kiseoniku.
Po mišljenju stručnjaka primjenom savremenih agrotehničkih mjera usjevima se stvaraju optimalni uslovi za njegov porast i razviće. Da bi odbranili biljku od negativnih uticaja raznim mjerama njege smanjuju se, i sprječavaju nepožene pojave. Proljećna njega usjeva sastoji se od valjanja, drljanja, suzbijanja, navodnjavanja i prihranjivanja.
Valjanje jesenjih usjeva sve se manje primjenjuje zbog poboljšane agrotehnike, jer pravovremena i precizna sjetva kao i veliki broj biljaka po jedinici mjere umanjuje značaj ove mjere. Međutim, ako je sjetva zakasnila u jesen, biljke loše prezimljavaju, a golomrazice su veoma jake, tada se valjanjem korijen biljke izvučen golomrazicom vrati u kontakt supstratom.
Drljanjem se razbija pokorica, miješa izumrlo lišće i mineralna đubriva posle prihranjivanja. Ova mjera usjeva podstiče na jače bokorenje neibokorenih biljaka ili usjeva u cjelini, ai prorjeđuje suviše bujan usjev čime se sprečava polijeganje usjeva.
Na nestrukturalnim zemljištima i onim koja su sklona zabarivanju, pokorica se javlja posle jačih kiša - pljuskova, ona blokira izbijanje klijanaca, odnosno mehanički uništava već ponikle biljke.
Drljanje se može obavljati kada su klijanci duboko oko dva centimetra i kada se pojavi prvi list na površini zemljišta. u periodu kada je dužina klice veća od dva santimetra, nije preporučljivo drqawe. Sledeća faza razvoja kakao kažu stručnjaci je kada se biljke mogu opet drljati jeste kada one dobiju tri lista pa sve do punog busanja.
Otapanjem snijega ili veće količine kiše mogu izazvati pojavu vode na površini usjeva. Ovakva voda se odvodi iz mikrodepresija putem provizornih jaraka u bočne kanale, jer može znatno oštetiti usjev usled nedostatka vazduha ili promrzavanja.
Prihranjivanje ozimih usjeva po navodima stručnjaka je potrebno kako bi se biljke oporavile od mrazeva i spremnije ušle u vegetacioni period. Ozimi usjevi kod kojih je najintezivniji rast u proljeće prihranjuju se odmah posle zime. Prihranjivanje se obavlja azotnim đubrivima, lakorastvorljivim i pristupačnim biljkama. Količine azota zavise i od tipa zemljišta, predusjeva, unijetih količina NPK đubriva, razbijenosti usjeva i količine žetvenih ostataka koje su zaorane, sorte i gustine usjeva.
Dodavanje azotnih đubriva se može vršiti ručno ili širokozahvatnim rasipačem. L.N.