Crnogorske institucije treba da do kraja ispitaju afere „Snimak” i „Telekom”, koje nijesu rasvijetljene a u njih su umiješani članovi bivše i sadašnje vlade, ukazano je tokom rasprave na Spoljnopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta (EP). Poslanici EP su juče raspravljali o nacrtu rezolucije o napretku Crne Gore u procesu EU integracija čiji je autor Čarls Tenok.
U obraćanju članovima komiteta, Tenok je podsjetio da se u junu ove godine navršava pet godina od kako je Crna Gora otvorila pregovore o pristupanju EU i da je otvoreno 26 od 33 poglavlja, te da je zabilježen dobar progres, posebno u vezi sa poglavljima 23 i 24, koja su, kako je istakao, ključna.
– Istinske reforme u toj oblasti u vremenu od moje poslednje rezolucije evidente su. Izbori su održani, promijenjen je premijer, potpisan je protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u. Pritom je izborni zakon dopunjen. Međunarodni izborni posmatrači su ocijenili da su izborni bili fer, a istraga o slučaju „Državni udar” se nastavlja – kazao je Tenok, izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru.
Po njegovoj tvrdnji, postojala je namjera Rusije da spriječi NATO i EU integracije Crne Gore.
Evropski parlamentarac Georg Majer kazao je da se pripremaju amandmani na rezoluciju u oblasti ljudskih prava jer je potrebno naglasiti da je Crna Gora dužna da tu primjenjuje najviše standarde. On je izrazio nadu da će Crna Gora uvažiti preporuke izborne međunarodne posmatračke misije OEBS-ODIHR kako bi se jačalo povjerenje u izborni proces.
– Crna Gora treba da prevaziđe pitanje bojkota parlamenta od strane opozicije i sprovede transparentnu istragu o slučaju „Državni udar” – istakao je Majer.
Evropski parlament svake godine usvaja rezoluciju o napretku država kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU kao odgovor na godišnje izvještaje o napretku koje objavljuje Evropska komisija.
Predstavnik socijalističke grupe u EP Demetris Papadakis rekao je da je u Crnoj Gori postojala mogućnost ozbiljne političke nestabilnosti i da zato treba sprovesti istragu o „državnom udaru”. On je rekao da mogućnost ulaska opozicije u parlament treba držati otvorenom.
– Ipak, država napreduje i nastavlja se harmonizacija lokalnog zakonodavstva sa evropskim, što treba da bude prioritet. Što se tiče NATO-a, crnogorska je vlada posebno zainteresovana za to pitanje, ali treba da ima u vidu da oba procesa – EU i NATO – nijesu nužno povezani – ukazao je Papadakis.
Govoreći u ime grupacije Zeleni, Tamaš Mezerič je kazao da dijele zabrinutost izvjestioca Tenoka u vezi sa „državnim udarom” na dan izbora u Crnoj Gori.
– Slučajevi „Telekom” i „Snimak” do danas nijesu riješeni, a u njih su uključeni i članovi bivše i sadašnje vlade. To treba ukazati i mi ćemo imati amandmane u tom smislu – najavio je Mezarič, uz napomenu da se njegova politička grupacija zalaže da se Skadarskom jezeru pokloni specijalna pažnja, imajući u vidu njegov značaj s ekološkog aspekta.
Hrvatski parlamentarac Jozo Radoš rekao je da i dalje ima problema po pitanju sudstva i korupcije, ali i slobode medija i izbornog zakonodavstva, „mada je situacija generalno na zadovoljavajućem nivou”. On je kazao da je posebno teška situacija u vezi sa bojkotom parlamenta i da tu što prije treba naći rješenje.
– Važno je da se istraga o dešavanjima na dan izbora sprovede detaljno i da se vidi ko je spolja i iznutra eventualno bio umiješan – naveo je Radoš.
Rok za podnošenje amandmana na Tenokovu rezoluciju ističe 7. februara, a nova rasprava u komitetu biće održana 28.februara.
Po nacrtu rezolucije o situaciji u Crnoj Gori, Brisel apeluje na političku stabilnost, uz ocjenu da bojkot Skupštine nije rješenje i da treba otvoriti dijalog. Izražava se zabrinutost zbog visoke polarizacije političke scene u Crnoj Gori. U tom dokumentu se navodi da je revidirani pravni okvir po kome su održani izbori u oktobru pozitivan signal, ali se primjećuje da i dalje ima određenih administrativnih nedostataka, uključujući i Državnu izbornu komisiju. Evidentirana je i zabrinutost zbog preciznosti biračkog spiska i politizacije.
Evropski parlament očekuje da će sve navodne neregularnosti i navodi o zloupotrebama javnih resursa u 2016.godini biti u potpunosti ispitani. M.V.
Brinu zbog pranja novca
Poslanik Evropskog parlamenta Dubravka Šuica kazala je da je Crna Gora u osnovi dobra vijest sa zapadnog Balkana.
– Uprkos svemu tome, ta država ima ozbiljnih problema. Prema našem mišljenju, to se odnosi na zaštitu medijskih sloboda, sprečavanje pranja novca, politizaciju sudstva i implementiranje izbornog zakonodavstva. Uz to, Crna Gora je umjereno spremna da se suoči sa ekonomskim izazovima – kazala je Šuica.