Izložba „Jednake i slobodne - AFŽ podsjetnik političkog vaspitanja” predstavlja mali podsjetnik koliko su žene ugradile sebe u antifašističku borbu Crne Gore, a zatim i izgradnju naše države na ruševinama rata i nakon posljedica jednog od najstrašnijih svjetskih sukoba u istoriji, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić na predstavljanju postavke u holu Skupštine povodom Međunarodnog dana žena.
Fotografije iz postavke svjedoče da su žene Crne Gore zajedništvom, silovitom voljom i nesebičnim podvigom vrijednim divljenja dale nemjerljiv doprinos u borbi za oslobođenje u Drugom svjetskom ratu, kazao je Bečić.
On je podsjetio da je od oko 50.000 žena koje su podržale NOB, u ratnim operacijama učestvovalo 2.546. U borbi su poginule 483 žene, a kroz zatvore i logore prošlo ih je 12.108, od kojih su 1.754 strijeljane ili obješene.
Ističući da su se prava žena nakon raspada SFRJ i nestanka socijalizma našla pred novim izazovima, Bečić je poručio da na putu za ravnopravnost i punu jednakost žene ne smiju biti same.
Bečić je naglasio da je svjestan da samo zajedničkim naporima, uz punu uključenost i ravnopravnost svih društvenih činilaca, možemo ostvariti boljitak
On je obećao da će nastojati da politika rodne ravnopravnosti ne bude „samo deklarativno postavljena i samo na riječima prihvaćena”, već da se pitanje ravnopravnosti posmatra sa aspekta suštine i ostvarivanja prava.
Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić je kazala da je period od deset godina Antifašistički front žena (AFŽ) između 1943. i 1953. bio period kada su žene, slobodne i jednake, prvi put uz muškarce gradile ovu zemlju.
– Želeći da zapravo počnemo od tog trenutka u vremenu, od trenutka jednom ostvarenih prava, željela bih da i naš parlament, kako je predsjednik rekao, ne bude prostor u kojem će žene da izgledaju, da budu samo njegova dekoracija i nužna kvota, nego i da donosimo zakone i provjeravamo zakone iz rodnog ugla, da orodnjavamo sve što se može orodniti, jer tek tada neutralne zakonske norme mogu postati jednake za sve – istakla je predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost.
Napredak koji je ostvaren do 1953. godine zaustavljen je, a zahvaljajući državnoj propagandi opet je izašla neman patrijarhata, koja do dana današnjeg prati i ugrožava jednak ženski pristup mogućnostima. Tako je u izvjesnom smislu, socijalizam izdao žene, kazala je Jelušić. To koincidira sa današnjim mitom o ljepoti, neoliberalnim konceptom u kojem, kako je istakla Jelušić, gubi borba za ženska prava, a uz jačanje desnih pokreta opet se postavlja pitanje da li ćemo izaći iz okvira koje nam nameće patrijarhat.
Izložba, obuhvata fotografije i dokumente iz istorijskog arhiva, koji su nastali kao refleksija na ovaj istorijski period, kada su žene u Crnoj Gori, ohrabrene međuratnim revolucionarnim zamahom, komunističkom ideologijom i antifašističkim pokretom, napravile najveći emancipatorski iskorak u svojoj istoriji.
Izložbu je organizovao Odboru za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore.
S.Ć.

---