-„S ljubavlju, Žene” naziv je projekta - kolekcije od šest ilustracija kojim arhitekte Selma Bulić i Selma Hasanović Međedović na svoj način odaju počast ženama, njihovom doprinosu u emancipaciji naših društava na prostoru bivše Jugoslavije, kao i njihovom doprinosu emancipacije žena u tom i tim društvima. Na svojim „slikama” prikazale su Kanu Radević, Kseniju Cicvarić, Jovanku Broz, Marinu Abramović, Desanku Maksimović i „Ljeposavu” (kao simbol trenutnog feminističkog pokreta, i sinonim za ženu iz naroda), ili, kako one kažu - „žene sa naših prostora koje su, iako rasle u patrijarhalnim sredinama, uspjele da probiju granice u oblastima svog djelovanja”. Ilustracije - slike, pojašnjavaju dvije Selme, arhitektkinje, svojevrstan je dnevni podsticaj koji ženama ukazuje „na to da je samo nedostatak hrabrosti ono što ih dijeli od ostvarenja svih njihovih ciljeva, kroz primjere onih žena koje su uspjele da savladaju prepreke i izbore se za svoje mjesto u društvu”.
Kako kažu Bulić i Hasanović Međedović, obje se bave kreativnim radom, svaka na svoj način, jedna je inače radila ilustracije, dok se druga bavila izradom i prodajom postera po mjeri enterijera svojih klijenata. Odlučile su da to dvoje povežu, i ponude „drugačiji proizvod”.
– Senzibiliteti su nam se jako brzo poklopili kao i bunt izazvan i dalje nezavidnim položajem žena u našem društvu, pa smo odabrale da baš ovim projektom skrenemo pažnju na njih na malo drugačiji način. Odlučile smo se za tehniku digitalne ilustracije, kako bismo postigle savremen izraz i nešto što bi bilo vizuelno dopadljivo i lako uklopljivo u prostore boravka. Ilustracije su rađene u minimalističkom stilu, zadržana je mjera elemenata koja je bila dovoljna za jasno prepoznavanje likova, bez opterećivanja detaljima. Preovladava jak kolorit spektra koji istovremeno predstavlja žensku snagu i žensku nježnost - kažu arhitektice.
Činjenica da su se odlučile da prikažu baš Kanu Radević, Kseniju Cicvarić, Jovanku Broz, Marinu Abramović, Desanku Maksimović i „Ljeposavu”, pokazuje i sužen izbor, odnosno, dokaz je to da još nemamo veliki broj žena u javnom prostoru.
– Nažalost nijesmo imale velik izbor, što ponovo dokazuje koliko je patrijarhalno društvo marginalizovalo ženu u oblastima javnog djelovanja. Cilj nam je bio predstaviti one koje su uspjele da pomjere granice u oblastima svog rada, i koje su društvu ostavile svojevrstan pečat. Takođe, vodile smo se time da izaberemo one koje su i nas lično inspirisale u nekom periodu života, i one koje svojim primjerom mogu podsjećati na hrabrost. Pored istorijskih ličnosti, odlučile smo dodati i fiktivnu junakinju Ljeposavu iz čuvene crnogorske serije „Đekna još nije umrla, a ka‘ će ne znamo”, reditelja Živka Nikolića, koja je zahvaljujući pokretu na društvenim mrežama „Vala, Ljeposava”, postala simbol feminizma i borbe za ljudska prava, a u čijem se liku mogu pronaći sve žene našeg društva - navode arhitektkinje.
Ž.JANjUŠEVIĆ

---

Društvene mreže krče put umjetnicama
– Kroz istoriju, ženama pristup umjetničkom stvaralaštvu nije bio moguć ili su njihova djela pripisivana muškarcima. Srećom, danas je drugačija situacija, te sve više i više pronalazimo ženska imena među istaknutim umjetnicima.
Masovna upotreba društvenih mreža je omogućila svim umjetnicima da dobiju svoj prostor za predstavljanje svog rada i time stiču svoju publiku. Subjektivni osjećaj je da iza više takvih profila stoje upravo žene.
Ono što se često pripisuje ženskim osobinama – izražena intuitivnost i emotivnost su osobine neophodne za stvaranje umjetnosti. Ipak, procenat zastupljenosti ženskih autora u galerijama i muzejima je mnogo manji, iako je odnos broja umjetnika skoro jednak, tako da o osvajanju prostora umjetnosti i dalje ne možemo govoriti - kažu obje Selme, čiji se rad može pratiti na njihovim Instagram profilima, koji su svojevrsne kreativne radionice.