Slikar
Nenad Nedeljkov predstavio je prvi put svoj likovni rukopis našoj publici izložbom „Između vidljivog i unutrašnjeg, pojave prolaznog. Tijelo” otvorenom sinoć u podgoričkoj galeriji „Centar”. Postavku umjetnika iz Zrenjanina čine radovi iz tri segmenta.
– Ovim slikama zajednički je motiv, ljudska figura, kojom se bavim na nekoliko načina različitim tehnikama. Prvi segment, „Studio”, bavi se statičnom figurom, a u fokusu „Zaboravljenih lica” su lica-portreti koja polako nestaju iz sjećanja. Za treći segment, „Mimoilaženja”, bio sam podstaknut migracijama, na kojima sam predstavio ljude koji se kreću baveći se svakodnevnim aktivnostima – objasnio je autor.
Kroz ciklus koji je posvetio ljudskom tijelu Nedeljkov traga za duhom znanih i neznanih ljudi, uspomena, sjećanja... U tom procesu transfiguracije akcenat je na nestajanju, nastajanju i na ponovnom nestajanju, kaže umjetnik.
Preko tijela, odnosno njegovih obrisa, u segmentu „Studio” Nedeljkov se bavi samo obrisima, odnosno spoljašnjim, dok su ostali radovi iz ove postavke njegovo viđenje ljudskog duha, objašljava on.
Koliko je savremeno slikarstvo odraz unutarnjih težnji i procesa, a koliko se u taj proces „miješa” posmatrač, odnosno konzument umjetnosti, zavisi od individualnih sklonosti umjetnika. Dok radi, kaže Nedeljkov, ne razmišlja o publici. Tek kad završi rad sjedne i razmišlja da li je to, zaista medijator, koji može da ga spoji s publikom, ili su slike toliko lični simboli koji više prave jaz nego spajaju autora s posmatračem. Taj odnos je, takođe, tema ciklusa kojim nam se predstavlja u galeriji Centra savremenih umjetnosti do kraja marta.
– Ljudi su najčešće reagovali na zaboravljena lica. Pretpostavljam da su pronalazili neka svoja zaboravljena lica, baš tako što sam i ja iz čisto ličnih razloga počeo da radim ove svojevrsne portrete – kaže on.
Prva godina korone kojoj brojimo poslednje dane, ističe Nedeljkov, uticala je na svakoga, pa i na njega. Nedeljkov smatra da je nemoguće vrednovati umjetnost koja je nastala tokom prve godine pandemije virusa korona. Za to treba više vremena i kompletan uvid, koji je sada nemoguće imati, smatra on.
– Umjetnost će biti sigurno drugačija. Živjećemo život koji neće biti nastavak onoga koji smo živjeli do marta 2020. Tek kada ljudi ponovo budu mogli da se druže, pa i okupljaju u galerijskim uslovima, vidjećemo kako je pandemija uticala na umjetnost. Smatram da likovni teoretičari i kritičari sada ne mogu da daju sud, osim ako ne obilaze ateljea – iznio je svoje mišljenje Nedeljkov za naš list.
Izložbu je otvorila kustoskinja
Marina Durutović, a umjetnika je predstavila istoričarka umjetnosti
Anja Marković.
S.Ć.
Surogat izložbe viđamo na internetu– U stvaralačkom smislu, smatram da je ovo što smo proživjeli prethodnih mjeseci, i što nas očigledno čeka i narednih, doprinijeće još hermetičnijem načinu izražavanja. Siguran sam da će se postaviti pitanje izložbi, njihovog smisla... Brzo ćemo se pitati da li se izložba koju niko nije postavio može uopšte smatrati izložbom. S druge strane, šta je sa svim ovim surogat izložbama koje viđamo na internetu, koje ne mogu da zadovolje kriterije klasičnog predstavljanja u galerijskom prostoru. Smatram da će i taj problem uskoro nastati i mogu vam reći da ću se ja kroz stvaralački proces baviti tim problemom, odnosno svojstvima izložbe kao fenomena koji treba da spoji umjetnika i publiku – objašnjava umjetnik za „Dan”.