Zbornik radova „Besjede o Njegošu” koji donosi 13 studija koje su predstavljene proteklih mjeseci za govornicom Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, a u čast 170 godina od objavljivanja „Gorskog vijenca”, promovisan je juče u CANU. Knjigu koji je objavila Crnogorska akademija čine besjede 13 naučnih radnika – akademika Branka Ostojića, Tonka Maroevića, Radomira Ivanovića, Nenada Vukotića i Jevrema Brkovića, prof. dr Sonje Tomović Šundić, Vesne Kilibarde, Tatjane Đurišić Bečanović, Radmila Marojevića, Čedomira Čupića, Ilije Vujačića, mr Janka Ljumovića i književnika Balše Brkovića.
Akademik Radomir Ivanović je istakao da je Zbornik „na čast Crnogorskoj akademiji” i pokazatelj i CANU i svima u Crnoj Gori kako treba obilježiti tako značajan jubilej kakav je objavljivanje „Gorskog vijenca”. On je istakao da sadržaj Zbornika, koji je uređivao, ukazuje da je svih 13 besjeda „zaokruženo kompozicionim prstenom”. Besjede ukazuju i na vezu skriptivne i narativne kulture, karakteristične za balkanske prostore, primijetio je akademik Ivanović.
– Ovo izdanje CANU u čijem sam radu učestvovao proteklih mjeseci učinilo me je veoma zadovoljnim, jer se dokazalo da Njegoševom djelu ne treba odbrana – ono se brani svojom veličinom i uzvišenošću – poručio je akademik Ivanović.
O Zborniku „Besjede i Njegošu” govorio je i predsjednik CANU Dragan Vukčević. On je naglasio da „Gorski vijenac” spada u tri najznačajnije knjige slovenskog juga, a koje su vezane za Crnu Goru. On je naglasio da obilježavanjem štampanja „Gorskog vijenca” kao najznačajnijeg jubileja crnogorske duhovnosti CANU šalje poruku da kulturna istorija nije ništa manje značajna od vojne ili političke.
– Povlašćeni trenuci vremena su oni u kojima se pojavi duh vječnosti. Onaj koga on odredi za svoga glasnika biva tragični izaslanik jednoga doba, jer mu je dato da iskusi čovjeku zabranjeno razmeđe svjetova. Jedan od njih i jedini među nama jeste znameniti crnogorski vladika Petar II Petrović Njegoš. Svojim djelom ukazao je na tri puta kojima čovjek nadilazi ovaj svijet – u njemu su stolovali vjernik, mislilac i pjesnik. Vjernik je služio misliocu, a mislilac je pripremao pjesnika. Pjesnik nam je obznanio svoju riječ sa izvora poezije - riječ koju je lagano pripremao, na koju se dugo čekalo i za kojom se trajno išlo. „Gorskim vijencem” on je poetski oblikovao ideju crnogorske istorije, a čiji zavjet glasi: čovjek je dostojan života kada je spreman na žrtvu slobodi, koja liči na daleku zvijezdu koja nas gleda sa svoda besmrtnosti, koja hrabri i zanosi čovjeka i od ljudi čini strašna pokoljenja borbom na smrt. U toj neprestanoj i surovoj borbi često je sve dozvoljeno, a sve dozvoljeno ne nosi uvijek lik ljudskosti. Ta dilema i muči glavnog junaka ove drame - odluka koju treba da donese je raspeće njegovog života. Zato se u slojevima ove knjige prepliću kaža o vječitoj borbi, pjesma o snu o slobodi i ličnoj samoći u dubokoj noći istorije. Ovakvim djelima duh otvori put u vremenu. Ovakve knjige ne bi bile od onih najvećih da nas pozivom na put ka slobodi ne bi obavezivale i na svojevrsnu pobudu protiv svog slova. Ta pobuna se događa kroz nova čitanja i razumijevanja. Zato se ovakva djela ne čitaju po mjeri njegovoj, već se obznanjuju po veličini sopstvene ideje. U ovom djelu ima stihova razumljivih samo svom vremenu, ako što ima i onih pojmljivih samo iz bezvremena. Svako novo tumačenje otkrije tek po neko novo lice njihovog postojanja. U tome je njihova otvorenost i nepročitanost. U toj čudesnoj igri njihovog trajanja uvijek stoluje svijet i tragičnog nerazumijevanja. Zato se ponekad učini da je ćutanje ispunjeno poštovanjem i njihovo najbolje razumijevanje – zaključio je Vukčević. On je izrazio zahvalnost svima koji su govorili proteklih mjeseci na tribini CANU posvećenoj jubileju „Gorskog vijenca” i svima koji su napisali knjige koje su istim povodom objavljene, kao i akademiku Radomiru Ivanoviću koji je je nadgledao i uređivao Zbornik. CANU je obilježila ovaj jubilej i objavljivanjem pet knjiga, te izložbom Pera Počeka i Rista Stijovića.S.Ć.