Dok se ne osnuje muzej u Tivtu, svakih nekoliko godina pričaćemo priču da je Tivat veliki arheološki potencijal, upozorio je v.d direktor Centra za kulturu, Neven Staničić na predstavljanju Elaborata o valorizaciji arheoloških lokaliteta na području Tivta. On smatra da elaborat nije važniji od muzeja jer upravo u ovoj ustanovi bi se sistematizovala sva saznanja.
Staničić je naglasio i da muzej nije turistička, nego naučna priča kojoj treba postaviti temelj. Takođe, ne treba zaboraviti činjenicu da Tivat nikada nije imao školovanog arheologa.
Sekretarka Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti, Dubravka Nikčević je podsjetila da je prije godinu i po usvojena Strategija kulture, te da je osnovni zadatak bio da se utvrdi stanje postojećih lokaliteta i predlože mjere zaštite. Ona je naglasila da je po prvi put na jednom mjestu objedinjen popis arheoloških lokaliteta. Članovi radne grupe pored nje su bili arheolog Vilma Kovačević, konzervator Dušica Kovačević, savjetnik za društvene djelatnosti Boris Pean i saradnik na projektu Dragan Rajčević. U elaboratu je predstavljeno 18 arheoloških cjelina sa slojevima ilirskog, helenskog i rimskog perioda.
– Elaborat ima dokumentacioni karakter i predstavlja polazište za dalja istraživanja i sprovođenje mjera na zaštiti arheoloških lokaliteta – rekla je Vilma Kovačević.
Ona je naglasila da je Tivat područje koje je moralo biti naseljeno od iskona jer je, zahvaljujući blagoj klimi i moru, bilo u kontaktu sa različitim civilizacijama. Prije 50 godina arheološka istraživanja na području Tivta radila je Maja Parović Pešikan. Istraživanja su značajna jer ostaju pisani tragovi. Međutim, osim tih elaborata, skoro da nema ništa više osim usmenih kazivanja da su na nekim lokalitetima vršena istraživanja. Navodeći da su krenuli od antičkog perioda, od tumula, odnosno kamenih gomila koje u svojoj unutrašnjosti imaju grobove, Kovačević je rekla da je njihova rasprostranjenost na području Boke Kotorske velika. „Obilaskom terena pravili smo foto dokumentaciju sa GPS koordinatama, konstatovali stanje i izabrali lokacije koje bi trebalo dodatno istražiti i zaštititi”, rekla je Vilma Kovačević. Veći dio pokretnog materijala koji je pronađen tokom arheoloških istraživanja, odnosi se na fragmente grube ilirske keramike, odlomke amfora.
Ona je izdvojila lokalitet „Pasiglav” gdje su zatekli ostatke koji ukazuju na postojanje Crkve Svetog Nikole, nekropole, gomile, Milovića lokve, gdje su evidnetirane dvije gomile lokalitet Hrasna, Hrušna gomila gdje nisu vršena istražavanja.
Na prezentaciji je govorio i Dragan Rajčević koji je istakao da se radi o veoma važnom dokumentu i da je projekte vezane za Elaborat neophodno kandidivati kod EU fondova da bi se sprovela zaštita i njihova valorizacija. Skupu je prisustvovala predsjednica opštine Snežana Matijević. Čula su se i zanimljiva pitanja i sugestije kako valorizovati arheološko blago Tivta. Ž.K.