Otvoreni dani nauke u Podgorici bili su prilika da arheolozi Mladen Zagarčanin i Miloš Živanović održe predavanje o ranoj Vizantiji u Crnoj Gori u svjetlu novih istraživanja, ali i da saznamo više o kuhinji i kulinarstvu u doba Rimskog carstva. Ponovio je Zagarčanin da „sitni lobiji ne dozvoljavaju da proučimo našu prošlost” i da je arheologija u Crnoj Gori u lošem položaju, a Živanović da su rimske večere bile za bogate, da je na cijeni bio bijeli, a ne crni hljeb...
Zagarčanin je prezentovao rezultate istraživanja srednjevjekovnog grada Svača koji se nalazi 20 kilometara od Bara.
– Radili smo krvničkim tempom ne da se dokažemo, već da obezbijedimo budućnost Svača gdje će se odgonetnuti razdoblje rane Vizantije. U toku istraživanja sa najbolje očuvanim depozitima, odvajali smo sektore. Veliki broj životinjskih kostiju, metalnih predmeta, keramike, svjedoči o velikoj enigmi u arheologiji Crne Gore – kazao je Zagarčanin.
Drugi dio lokaliteta je manastirski kompleks iz IX do XIII vijeka sa puno pregrada. Šesnaest je potvrđenih crkava koje se nalaze na Svaču.
– Na malom dijelu jedne otkopne cjeline pronađeno je nešto što može da riješi enigmu srednjovjekovne arheologije. Međutim, zašto to nije dozvoljeno, to je druga priča. Postoje sitni lobiji koji nam ne dozvoljavaju da proučimo našu prošlost, što je veoma ružno – kazao je Zagarčanin.
Arheolog Miloš Živanović govorio je na temu ,,Kuhinja i kulinarstvo u doba Rimskog carstva”.
– Rimljani su u načelu bili ratari, pa je iz tih razloga i sama ishrana bila jednostavna. Najviše su koristili pšenicu. Ekspanzijom upoznaju i druge kulture i dolazi do asimilacije u oba pravca. Tada su Rimljani uzimali razna jela iz drugih kultura i kombinovali sa svojima – objašnjava Živanović. Dodaje da je Egipat kao centar pšenice prešao u ruke Rimljana te su na taj način ostvarili kontrolu nad glavnim izvorom svoje osnovne hrane.
- Rimljani su bili privrženi maslinama i maslinovom ulju, voljeli su divljač, često koristili med, slatko-kisele soseve... Za mnoge soseve ne znamo jer nemamo recepte ni začine koje su tada koristili – kazao je Živanović. On je dodao da su u Rimskom carstvu imali tri glavna obroka: lagan doručak, ručak za koji je pretežno išlo meso ili riba, dok je najvažniji obrok bila večera.
- Rimske čuvene večere, cene, znale su biti raskalašne. Bilo je tu prejedanja, pijančenja, muzike, plesa, međutim, to je bilo rezervisano za bogate. Siromašni su jeli pretežno meso, ribu, brašno i hljeb. Na cijeni je bio bijeli, a ne crni hljeb kao danas. Postojao je i hljeb za vojnike koji je bio poput dvopeka, kako bi imao neograničen rok. Vojnici bi ga držali u vlažnoj maramici kako bi omekšao i bio jestiv – kazao je Živanović. On je podsjetio na ,,Apicijev kuvar”, koji je sa preko 500 recepata izuzetno važan istorijski dokument.
- Rimljani su znali za viljušku, nož, kašiku, kao i mi danas. Zanimljivost je to da je dukljanski sir bio cijenjen u Rimu – kazao je Živanović.
Veče je održano u Kuslevovoj kući u Podgorici. Skup je pozdravio istoričar umjetnosti Dragan Radović, ispred Muzeja i galerija Podgorice. Organizatori predavanja su Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore i Ministarstvo nauke.
A.Ć.


Arheološka ,,crna rupa”

- Filozofija „stani-prekini” i filozofija autoriteta je dovela do toga da nemamo arheologiju u Crnoj Gori. Mi smo crna rupa u evropskoj arheologiji. Ako se ne napravi institucija, fakultet, ako se sve ne akademizuje, uvijek može doći neko ko će da prekine radove – upozorio je Mladen Zagarčanin.