Glavni državni tužilac za vezu u Eurodžastu Jelena Đaletić ocijenila je da bi najefikasiniji način borbe protiv organizovanog kriminala bilo stvaranje zajedničkih istražnih timova. Upravo je to model, kako je kazala, na kojem Crna Gora i Državno tužilaštvo rade. Đaletićeva je u intervjuu za „Dan” kazala da je efikasna pravosudna saradnja u suzbijanju i borbi protiv prekograničnog kriminala jedan od ključnih izazova u naporima da se na djelotvoran način pokaže da pravosudna saradnja ne poznaje granice. Dodaje i da zabrinjava činjenica da ima međunarodnih kriminalnih grupa, a da nema zajedničkih istražnih timova.
●Imenovani ste za državnog tužioca za vezu Crne Gore u Eurodžastu, čime je počela implementacija sporazuma između Crne Gore i Eurodžasta o saradnji. Koji je značaj ugovornog odnosa Crne Gore i Eurodžasta u procesu pregovora Crne Gore u EU?
– Zaključenjem Sporazuma o saradnji između Crne Gore i Eurodžasta (EUROJUST – The European Union`s Judicial Cooperation Unit – Evropska jedinica za pravosudnu saradnju) ostvaren je jedan od ciljeva koji je bio određen Akcionim planom za pregovaračko poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, i stvoreni su uslovi za unapređenje saradnje u oblasti pravosuđa sa državama članicama Evropske unije i trećim državama koje su zaključile slične sporazume sa Eurodžastom. Takođe, zaključenjem ovog sporazuma unapređuje se integracija Crne Gore u institucionalnu strukturu Evropske unije korišćenjem njenih modela saradnje.
Bilans ostvarenih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i drugih teških oblika kriminala je imperativ u pregovaračkom procesu Crne Gore sa Evropskom unijom, iz čega proizilazi da je kontinuirano preduzimanje aktivnosti od strane organa nadležnih za sprovođenje zakona, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou, nužnost. Sprečavanje i borba protiv tzv. međunarodnog kriminala iziskuje, prije svega, brzu razmjenu informacija, neposrednu komunikaciju predstavnika nadležnih organa i efikasne mehanizme kroz koje se mogu manifestovati zajedničke akcije, i u ovom procesu uloga Eurodžasta je od izuzetne važnosti.
●Crna Gora je prva država zapadnog Balkana koja je u tu organizaciju delegirala državnog tužioca za vezu. Da li očekujete da će i druge države iz regiona učini isto?
– Značaj saradnje sa Eurodžastom je višestruk. Efikasna pravosudna saradnja u suzbijanju i borbi protiv prekograničnog kriminala je jedan od ključnih izazova u naporima da se na djelotvoran način pokaže da pravosudna saradnja ne poznaje granice. Činjenica da Eurodžast okuplja nacionalne članove iz država članica Evropske unije i iz država sa kojima postoje zaključeni sporazumi o saradnji govori u prilog tome da se trasira put izgradnje međusobnog povjerenja između pravosudnih organa različitih država, jer uz uspostavljeno povjerenje prepreke u međunarodnoj saradnji su lakše savladive. Imajući u vidu značaj sporazuma sa Eurodžastom, koji se ogleda u jačanju saradnje u borbi protiv teških oblika kriminala, posebno organizovanog kriminala i terorizma, nadam se da će i države regiona slijediti crnogorsko iskustvo i ubrzo ispuniti uslove za zaključenje sporazuma sa Eurodžastom.
●Koje benefite za tužilačku organizaciju Crne Gore očekujete od vašeg rada u sjedištu Eurodžasta u Hagu?
– U radu Eurodžasta, kao agencija Evropske unije za pravosudnu saradnju u krivičnim stvarima sa sjedištem u Hagu, kao što sam već istakla, učestvuju predstavnici država članica Evropske unije, ali i predstavnici država koje nijesu članice Evropske unije, ali koje imaju zaključene sporazume o saradnji sa Eurodžastom. Uloga državnog tužioca za vezu ogleda se, između ostalog, u uspostavljanju neposrednih kontakata, kao i u učestvovanju u radu Kolegijuma Eurodžasta, na kojem se razmatraju konkretni predmeti. Očekujem rezultate u narednom periodu, kroz afirmaciju efikasnosti u predmetima međunarodne pravne pomoći, bilo da su u pitanju zahtjevi crnogorskih tužilaca prema Eurodžastu ili zahtjevi nacionalnih članova Eurodžasta prema crnogorskim tužiocima.
●Akcionim planom za pregovaračko poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost predviđeno je usvajanje zakona o pravosudnoj saradnji sa državama članicama EU. Da li znate u kojoj je fazi priprema ovog zakona?
– Radna grupa za izradu zakona o pravosudnoj saradnji sa državama članicama EU pripremila je nacrt ovog zakona. Imajući u vidu da sam određena za člana radne grupe, mogu da istaknem da se ovim zakonom uređuje pravosudna saradnja u krivičnim stvarima između nadležnih pravosudnih organa Crne Gore i pravosudnih organa država članica Evropske unije, kao i da će se zakon primjenjivati nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Primjena zakonskih odredbi doprinijeće blagovremenosti u postupanju u predmetima koji imaju međunarodni karakter, posebno kroz dva instituta kao što su: evropski nalog za hapšenje i evropski nalog za pribavljanje dokaza, kao značajnih mehanizama za suzbijanje i borbu protiv prekograničnog kriminala.
●Koji su najveći izazovi sa kojima se državno tužilaštvo Crne Gore susreće u međunaordnoj saradnji?
– Jedan od izazova u međunarodnoj pravosudnoj saradnji, po mom mišljenju, jeste formiranje zajedničkih istražnih timova. Dozvolite mi da Vas podsjetim na poruku vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića sa konferencije Savjetodavne grupe tužilaca zemalja jugostočne Evrope na temu „Zajednički istražni timovi”. Tom prilikom vrhovni državni tužilac je istakao da formiranju zajedničkih istražnih timova treba da priđemo s posebnom pažnjom, imajući u vidu da je riječ o jednom od najefikasnijih alata u međunarodnoj borbi protiv kriminala. Zabrinjava činjenica da ima međunarodnih kriminalnih grupa, a da nema zajedničkih istražnih timova. Neprihvatljivo je da za kriminal ne postoje granice, a da borci protiv kriminala na njima insistiraju.
Cijeneći značaj zajedničkih istražnih timova Državno tužilaštvo potpisalo je model sporazuma o osnivanju crnogorsko-francuskog zajedničkog istražnog tima.
Zajednički istražni tim može se formirati posebno u slučaju kada istraga krivičnih djela koju vodi jedna strana zahtijeva složenu i opsežnu istragu, povezanu sa drugim stranama ugovornicama, kao i kada više strana vodi istrage o krivičnim djelima čija priroda zahtijeva preduzimanje koordinisanih i usklađenih radnji involviranih strana.
U narednom periodu planirana je realizacija određenih aktivnosti kako bi se stvorile pretpostavke za primjenu i ovog mehanizma međunarodne saradnje, a u cilju blagovremenog prikupljanja pravno valjanih dokaza, na temelju kojih će se procesuirati izvršioci krivičnih djela.
●Imajući u vidu da je državno tužilaštvo nadležno za sprovođenje sporazuma između Crne Gore i Eurodžasta, koje su sledeće aktivnosti na implementaciji ovog sporazuma?
– Početkom implementacije Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji između Crne Gore i Eurodžasta, kojim je propisano da je nadležni organ Crne Gore za izvršenje ovog sporazuma Državno tužilaštvo, te da se u cilju saradnje sa Eurodžastom može imenovati državni tužilac za vezu, Državno tužilaštvo je još jednom pokazalo spremnost na kontinuirano preduzimanje konkretnih radnji usmjerenih na suzbijanje i borbu protiv kriminala.
Ističem još jednom iz razloga, jer je za dio mjera iz akcionih planova za pregovaračka poglavlja 23 i 24 nadležno upravo Državno tužilaštvo, koje preduzimanjem različitih aktivnosti doprinosi realizaciji navedenih mjera, što se u krajnjem reflektuje i na ispunjenje privremenih mjerila i integraciji Crne Gore u Evropsku uniju.
U narednom periodu predviđeno je, između ostalog, imenovanje kontakt osoba sa Eurodžastom i nacionalnog korespondenta Crne Gore za pitanja terorizma.
Iz odgovora na postavljena pitanja proizilazi da se uspješna međunarodna saradnja zasniva na otvorenoj i neposrednoj komunikaciji zasnovanoj na međusobnom povjerenju.
Smatram da je formula uspjeha u vršenju tužilačke funkcije, koja za sobom nosi mnogobrojna odricanja, timski rad i profesionalizam, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou.
M.V.RAKČEVIĆ