Drugi rebalans u samo pola godine odraz je ili lošeg planiranja ili nemogućnosti da se uspostavi finansijska disciplina, ocijenio je potpredsjednik SDP-a Raško Konjević i dodao da nije u pitanju loše planiranje Ministarstva finansija nego nezasita potrošnja pojedinih resora.
– Ako samo u dva resora, Ministarstvu prosvjete i Ministarstvu zdravlja imate uvećanje potrošnje za skoro 40 miliona eura od čega je 15 miliona za poziciju bruto zarada i skoro 20 miliona za nastale dugove u sistemu zdravstva u poslednje dvije godine, jasno je da vladina Fiskalna strategija od 2017-2020. koja je u Skupštini usvojena prije godinu dana „uništena“ nezapamćenom nekompetentnošću u ovim resorima. Samo za pola godine fond zarada u prosvjeti je probijen nevjerovatnih 10 odsto, a u zdravstvu je napravljen dug koji čini više od 10 odsto ukupnog budžeta sistema zdravstva – ocijenio je Konjević za „Dan”.
Strategijom je, kako je kazao, bila predviđena potpuna kontrola rashodne strane budžeta i smanjenje fonda zarada za 3,5 miliona eura u periodu 2017-2020. a samo u ova dva resora fond zarada je u prvoj godini „probijen“ za 15 miliona eura.
– Ukupan fond bruto zarada samo za pola godine je porastao 24 miliona eura, a obećano je smanjenje za 3,5 miliona. Ovakvim postupanjem obesmišljeni su ciljevi strategije i poništeni svi pozitivni pomaci na prihodnoj strani budžeta koji su, nažalost, obezbijeđeni najvećim dijelom na teret građana povećanjem poreza i akciza. Ako se tome doda krupna greška sa priznanjem države da ne može da sprovede akcioni plan za borbu protiv sive ekonomije i prelivanje miliona eura od nelegalne trgovine cigaretama nakon povećanja akciza u privatne džepove umjesto u budžet, posledice su još gore. Ako se tome doda da ove godine mimo planiranog izvornog budžeta i fiskalne strategije nedostajuća sredstva umjesto 320 miliona eura najnovijim rebalansom planirana na 755 miliiona raspršen je na komadiće cilj da budžet do 2020. ima suficit od 200 miliona – istakao je Konjević.
Prema njegovim riječima, i pored uvećanih prihoda od preko 50 miliona nego što je bilo planirano strategijom, rast potrošnje, rashoda, je toliko narastao da deficit nije na planiranih 111 miliona iz fiskalne strategije nego je rebalansom planiran na 142 miliona eura.
– Struktura uvećanja rashoda je izuzetno loša – povećanje fonda zarada i kreiranje neizmirenih obaveza krupnim neracionalnostima u budžetu. Zaključak je jasan čim raste fond zarada i sistem kreira neplanirane obaveze, uzroci su očigledni: prekomjerno zapošljavanje mimo plana i nepostojanje strukturnih reformi koje će riješiti sistemske probleme. Samo u mandatu ministra Hrapovića što kao direktora Fonda, što sada kao ministra zdravlja, napravljen je dug od preko 50 miliona eura. Sredinom 2016. građani su platili 34 miliona eura duga za zdravstvo i sada samo nakon skoro dvije godine još skoro 20 miliona. A u tom periodu je značajno uvećan budžet fonda zdravstva preko 10 miliona po godini. A zadovoljstvo građana sistemom zdravstva je sve manje, a ljekari iz dana u dan napuštaju sistem zbog loših uslova rada i finansijske satisfakcije – naveo je Konjević.
Poručio je da je krajnje vrijeme da vlada raspravom o rebalansu budžeta shvati da se sistem ne može u nedogled održavati samo neracionalnim zapošljavanjem u javnom sektoru kako bi se čuvao politčki „mir“, nego da su potrebne ključne strukturne reforme koje će biti bolne, ali odgovorne.
– Premijer Marković je obećao da će svakih pola godine ocjenjivati rad ministara. Evo mu idealna prilika da dobije jasnu sliku kroz ovaj predlog rebalansa. Ako ne povuče potez, ovakva finansijska neracionalnost i nekompetentnost stići će na njegov politički račun – zaključio je Konjević.D.M.


Privreda opterećena nametima

Javni dug iz godine u godinu nominalno raste i iznosi skoro tri milijarde eura, kazao je Konjević.
– Pokušaji Ministarstva finansija da popravi njegovu ročnost i uslove imaju jedino smisla ako se disciplinuje državna potrošnja. Nažalost, to se ne radi. Finansijska disciplina ne jača, prihodi se uvećavaju gotovo jedino povećanjem opterećenja prema građanima, PDV i akcize. Privreda je opterećena velikim nametima, a država očigledno zbog nezajažljive neproduktivne potrošnje nema prostor ni za povećanje barem minimalne cijene rada kako bi pomogla najugroženijim i smanjenjenameta kako bi podstakla dalji rast privrede i obezbjedila jedan dio novca za nove investicije. BDP u većini raste zaduživanjem za projekat autoputa i bojazan je da nakon završetka prve dionice usled velike osnove BDP bude negativan ili minimalan. Novo zaduživanje pri ovakvom stanju potrošnje za druge dvije dionice bilo bi neizdržljivo, a pitanje koncesione gradnje nastavka puta je pod velikim znakom pitanja. Domaćih investicija nema dovoljno da mogu da zadrže rast na sadašnjem nivou, kamate su i dalje nepristojno visoke što je iskaz rizika zemlje i njene ekonomije – naveo je Konjević.