Hitan izbor novog Tužilačkog savjeta, gdje tužioci i ugledni pravnici imaju jednak broj članova, a prevagu u donošenju odluka ima glas ministra pravde, ključna je novina iz nacrta izmjena i dopuna zakona o državnom tužilaštvu. Kako se navodi, sadašnji Tužilački savjet nije pokazao proaktivan i efikasan pristup u ostvarenju zadatih ciljeva.
– Naime, postupak imenovanja 11 rukovodilaca državnih tužilaštava, koji je započet još 2019. godine, do danas nije okončan. Tek u decembru 2020. godine, Tužilački savjet je ocijenio da prijavljeni kandidati ne ispunjavaju uslove, iako je od njihovog prijavljivanja proteklo skoro godinu dana. Ovakvo postupanje imalo je za cilj da je značajan dio tužilačke mreže u v.d. stanju duže od godinu dana, što ima negativne posledice na funkcionisanje tužilaštva i ostvarivanje zakonskih nadležnosti – navodi se u nacrtu ovog akta.
Prema izvještajima elektronskih medija, nacrt sadrži konstataciju da je postupak ocjenjivanja državnih tužilaca koji je sproveo Tužilački savjet u suprotnosti sa opštom svrhom procesa ocjenjivanja zbog činjenice da su svi ocjenjivani tužioci dobili odličnu ocjenu.
– Ove okolnosti notirane su u i u izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2020. godinu. Navedeni razlozi opravdavaju namjeru da se izmijeni Zakon o državnom tužilaštvu, na način kako je predloženo, što treba da doprinese, između ostalog, bržem ispunjavanju uslova za pristupanje Crne Gore EU – piše u nacrtu zakonskih izmjena.
Ističe se da se prilikom izrade ovog zakona posebno vodilo računa o Mišljenju Venecijanske komisije od 22. marta 2021. godine.
Predlagači su ocijenili da tužioci, kroz ulogu i značaj Vrhovnog državnog tužilaštva imaju i dalje dominantan položaj u Tužilačkom savjetu.
– Međutim, ovim izmjenama se omogućava lakše funkcionisanje cijelog sistema, a što je posebno značajno, otvara se prostor za mnogo konkretniju i efektivniju mogućnost utvrđivanja odgovornosti – navodi se u nacrtu ovog akta.
Kako se ukazuje, u cilju depolitizacije Tužilačkog savjeta, predloženi su strogi kriterijumi za kandidate za članove savjeta, pa je propisano da članovi Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca ne mogu biti osobe koje su u bliskom krvnom i drugom srodstvu sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti, kao i predsjednika države.
Iz državnog tužilaštva rekli su u četvrtak da ni ovog puta nijesu pozvani da učestvuju u procesu izrade, niti su upoznati sa sadržajem nacrta izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu.
– Neophodno je da se prilikom izrade navedenih zakonskih odredbi blagovremeno uključe predstavnici Tužilačkog savjeta i državnog tužilaštva, kako bi se dao stručni doprinos i predložena rješenja raspravila na nacionalnom nivou, uz učešće međunarodnih eksperata – saopšteno je iz tužilaštva.
U Mišljenju koje je Venecijanska komisija saopštila 22. marta, to savjetodavno tijelo Savjeta Evrope upozorilo je na politizaciju tužilačkih reformi i ohrabrilo vlasti da te zakonske predloge upute na javnu raspravu uz brojne preporuke. Iz Evropske komisije ranije je saopšteno da su primili predloge amandmana i da ih razmatraju. Kako je najavljeno, Izvještaj o vladavini prava, Evropska komisija će objaviti tokom proljeća.
M.V.
Venecijanskoj komisiji zahtjev nije stizao Venecijanska komisija (VK) nije dobila zahtjev za davanje mišljenja povodom najnovijih izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu, saopšteno je na Javnom servisu Crne Gore iz medijske službe Savjeta Evrope. Nacrt zakona prethodno je poslat Evropskoj komisiji.
– Venecijanska komisija nije primila zahtjev za davanje mišljenja o ovim izmjenama i dopunama zakona Crne Gore – saopšteno je iz Strazbura povodom navoda da će VK dati novo mišljenje o aktima koji se odnose na crnogorsko tužilaštvo.
