Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, u prvih šest mjeseci ove godine imao je u radu 64 predmeta koji se odnose na diskriminaciju, od čega pet iz prethodne godine. Odbor za ljudska prava i slobode je na jučerašnjoj sjednici razmotrio Informaciju o zaštiti od diskriminacije sa stanovišta djelovanja institucije ombudsmana.
Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković naveo je da je jedan od razloga umanjenja predmeta u odnosu na isti period prošle godine činjenica da je povećanje broja predmeta u prvoj polovini 2016. prouzrokovano tzv. naknadama majki za rođenje troje i više djece. Ocijenio je da predmeti po kojima postupaju postaju sve složeniji. Evidentan je povećan broj pritužbi u oblasti rada i zapošljavanja kojih je više od trećine ukupnog broja predmeta u ovom izvještajnom periodu. Pojasnio je da su rad i zapošljavanje dominantno područje diskriminacije i u drugim državama što je zaključeno na Konferenciji „Diskriminacija na radu i u zapošljavanju”, održanoj u Baru u maju 2017. godine.
– U 13 predmeta su utvrdili povredu prava, a kako je institucija Zaštitnika jedinstvena u tri predmeta su utvrdili povrede drugih prava. U osam predmeta su obustavili postupak ili nijesu postupali. Zamjenik Zaštitnika je pojasnio da im se vrlo često obraćaju neuke stranke. Još jednom je ukazao na „nevidljivi” dio rada institucije Zaštitnika navodeći da se građani zbog svake nepravde počinjene od državnih organa, pojedinaca ili privrednih subjekata obraćaju Zaštitniku, jer smatraju da su diskriminisani. Iz tih razloga ogromno vrijeme i strpljenje posvećuju građanima, čija očekivanja od institucije rastu sa porastom povjerenja u njen rad. Informisao je da Zaštitnik nije postupao u situacijama kada je pokrenut sudski postupak, jer tada shodno odredbama zakona, Zaštitnik ne može da postupa, osim ako se radi o zloupotrebi procesnih ovlašćenja, odugovlačenju sudskog postupka ili neizvršavanju sudskih odluka – saopštila je služba Odbora.
Zamjenik Zaštitnika je ukazao na govor mržnje koji je sve više prisutan u Crnoj Gori. Naglasio je da nema apsolutne slobode izražavanja o kojoj se u Crnoj Gori dugo govorilo, nemamo jedinstvene regulatore koji bi postupali u odnosu na rad svih medija u Crnoj Gori zbog čega postojeći mehanizmi za ispitivanje povreda slobode izražavanja treba da se homogenizuju i uspostave jedinstvene standarde.
M.S.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
