Predstavnici grupe građana Alternativa Crna Gora i nevladinih udruženja sa sjevera prikupili su preko 5.500 potpisa podrške peticiji kojom traže izmjenu i dopunu Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, kako bi se omogućila isplata dječijeg dodatka mališanima čiji roditelji nemaju nikakvih primanja. Podrška izmjenama zakona stigla je od pojedinih partija, kao i od sindikata, ali i kolega iz NVO sektora. Oni predlažu da se oporezivanjem luksuza obezbijede sredstva za isplatu dječjih dodataka.
Prema popisu iz 2011, u Crnoj Gori živi 145.126 djece do 18 godina, što čini 23,4 odsto ove populacije u ukupnom stanovništvu.
Predstavnik grupe građana Alternativa Vesko Pejak izjavio je za „Dan” da im je cilj da se, za početak, obezbijedi dodatak djeci koja pohađaju osnovnu i srednju školu, pod uslovom da im roditelji ne primaju nikakva socijalna i materijalna davanja, a vode se na Zavodu za zapošljavanje kao nezaposleni.
Peticija se nakon prikupljanja 6.000 potpisa upućuje Vladi i Skupštini, koje je razmatraju i odlučuju o mogućnosti realizacije iznijetih zahtjeva.
– Ukoliko se izmjene usvoje, procjena Alternative je da bi ovaj dodatak primalo oko 10.000 do 15.000 mališana. Više od trećine radno sposobnih građana Crne Gore je nezaposleno. To je ogroman socijalni pritisak koji trpi naša zemlja. Najviše u toj grupi trpe oni koji su i najmanje krivi za stanje u zemlji – djeca! Cilj je da se djeca stave pod zaštitu države, ako već ima novca da se servisiraju službeni automobili, plaćaju službena putovanja, i to u milionskim iznosima, zašto malo ne bi odvojili i za djecu – poručuje Pejak.
Na pitanje koliko sredstava bi država trebalo da obezbijedi za davanje dodatka, odakle i koliki iznos bi se isplaćivao mališanima, Pejak kaže da te analize prije svega treba da urade državne institucije, kao i da je NVO sektor spreman da pomogne sa predlozima.
– Budžetska sredstva za dodatak je najbolje obezbijediti od poreza na luksuz. Znači neka oporezuju jahte, automobile od preko 2.000 kubika, treći stan, zemljište na ekskluzivnim lokacijama, zarade od preko 1.000 eura. Time bi se na neki način „balansirao” socijalni pritisak. Smatramo da će za ovu budžetsku stavku država izdvojiti do tri miliona eura godišnje. Samo poređenja radi, država ta sredstva izdvaja za rad političkih partija svake godine! Mnogo veća sredstva se izdvajaju za nabavku i servisiranje službenih automobila. Sredstva postoje, ali nijesu pravedno raspoređena. Smatramo da bi za početak, dok se administrativno sve ne reguliše, dodatak od 20 eura po djetetu bio lijep početak. Time bi država svakom djetetu, čiji roditelji ne rade, pokazala da joj je stalo do generacija koje dolaze – ocijenio je Pejak, ističući da djeca nijesu kriva za slabu socio-ekonomsku situaciju u zemlji i da zbog toga ona ni na koji način ne treba da ispaštaju.
Koordinator odbora za socijalnu politiku Građanskog pokreta Ujedinjena reformska akcija (URA) Miloš Konatar podsjeća da je URA već tražila izmjene zakona kojima zahtijevaju isplatu dodatka za svu djecu u državi. On navodi da podržava inicijativu NVO, ali se nada da će se usvojiti zakonsko rješenje koje su oni predložili.
– Oni traže dodatak za djecu nezaposlenih roditelja, a mi za sve. Ako se usvoji naš predlog znači da smo svi dobili. Ispunjeni su njihovi i naši zahtjevi. Ne vidim nijedan razlog da sva djeca u Crnoj Gori ne dobiju dodatak. To bi bila pobjeda svih nas – izjavio je za „Dan” Konatar.
On ističe da se Vlada ne može braniti argumentima da nema novca za dječji dodatak jer, kako tvrdi, to nije tačno.
– Ako se naplati samo jedna trećina poreskog duga, od oko 700 miliona eura, mi ćemo imati narednih 10 godina dovoljno novca da dajemo dodatak djeci. Tražimo i da se sadašnji dječji dodatak od 20 eura, koji dobijaju mališani roditelja koji su korisnici socijalne pomoći, poveća za 50 odsto, a za to treba oko dva miliona. Za dodatak bi ukupno, za svu djecu, trebalo oko 18 miliona na godišnjem nivou. Sve što treba da se uradi jeste da se odrede prioriteti i da Vlada u prvi plan stavi građane i budućnost, a ne tajkune. Imamo preko 90 miliona palih garancija koje treba da platimo, a pričamo kako nema sredstava za podsticaj nataliteta – navodi Konatar.M.S.
Ako bude volje biće i para
Predsjednica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović navodi da u potpunosti podržava inicijativu za ponovno vraćanje dječjeg dodatka. Ona kaže da su podržali pokret URA kada su krenuli sa zahtjevom za izmjenu zakona, tako da su sada i uz kolege iz NVO sektora.
– Nadam se da će taj pritisak javnosti i peticija pomoći da se konačno počne sa nekim servisima socijalne podrške. Iznenadili smo se kada su majkama izglasali naknade, sada se nadamo da će se pažnja usmjeriti i na djecu. Vrijeme je da se neke stvari promijene na bolje. Ideja je svakako odlična, ali uvijek se nekako plašimo realizacije, jer se često dešava da te dobre stvari ne dobiju podršku. Vlada će, ako bude htjela da pomogne građanima, odnosno djeci, sigurno naći sredstva – kaže za „Dan” Mihailović.
Kad smo mogli nekad možemo i sad
Unija slobodnih sindikata (USS) u potpunosti podržava zahtjeve da sva djeca u državi, pogotovu ona u porodicama sa više nezaposlenih članova, dobiju dodatak, kaže član sekretarijata USS Lidija Pejović. Ona smatra da bi davanje dodatka bio još jedan podstrek za natalitet.
– A kada je natalitet u pitanju mi hitno moramo nešto preduzeti na nivou države. Kod nas se svake godine rađa sve manje djece, prijeti nam izumiranje ako ovako nastavimo. Kroz naknade za majke pokušali smo da na jedan način stimulišemo žene da rađaju, a sada je ovo nova ideja i ima našu podršku. Djeca jesu nekada imala dodatak, država je to mogla da isplaćuje, ne vidim razloga zašto ne bi i sada. Ne smijemo gubiti populaciju, jer ako to izgubimo, onda nam ne ostaje ništa. Neka oporezuju luksuz i biće novca za dodatak – navodi Pejović.