Partner crnogorske vlade u projektu promovisanja programa ekonomskog državljanstva – švajcarski advokat Kristijan Kalin – povezan je sa iranskim biznismenom Alijem Sadrom, koji je ove godine uhapšen u SAD zbog pranja 115 miliona dolara i kršenja američkih sankcija. Sadr je prvo preko Kalina dobio 2009. godine pasoš države Sent Kits i Nevis u centralnoj Americi, da bi mu 2013. godine ovaj advokat omogućio kontakte na najvišem nivou na Malti, gdje je osnovao banku koja mu je poslužila za ogromne operacije pranja novca i izbjegavanja sankcija SAD prema Iranu.
Shodno novoj odluci Vlade, od 1. oktobra će biti moguće steći crnogorsko državljanstvo po osnovu novčanog ulaganja u razvojne projekte. Još prije nekoliko godina, „Blumberg” je pisao da je ovaj crnogorski plan pripremio i ponudio švajcarski advokat Kristijan Kalin. U pitanju je predstavnik iste advokatske kancelarije iz Ciriha koja je 2010. godine bila zainteresovana za saradnju s vladom bivšeg premijera Mila Đukanovića, sada šefa države. Radi se o advokatskoj kancelariji Henli end partners.
Iranac Ali Sadr Hašemi Nedžad optužen je pred saveznim sudu na Menhetnu, u šest tačaka, od kojih se glavne odnose na izbjegavanje ekonomskih sankcija SAD protiv Irana. Isplatio je više od 115 miliona dolara koje je pravdao ugovorom o izgradnji u Venecueli na račune banaka u Americi. Pošto je kao bazu koristio njegovu banku na Malti, bankarski regulator u toj zemlji mu je zamrznuo sve transakcije za klijente, rukovodioce i akcionare.
Kalin je portalu „šiftnjuz” potvrdio da već nekoliko godina poznaje Ali Sadra. To je čak rekao i poslanicima Evropskog parlamenta, koji su istraživali vladavinu prava na Malti. Ali Sadr je pozvan na proslavu 20 godina braka Kalina i njegove supruge u Švajcarskoj, što je prva otkrila nedavno ubijena novinarka na Malti Dafne Galicija.
Sadr je, uz posredovanje Kalina, 2009. godine kupio pasoš države Sent Kits i Nevis, da bi advokat potom ovog Iranca upoznao sa Džozefom Muskatom, premijerom Malte. Ubrzo je Sadr tamo pripremio teren da otvori banku, što se kasnije i desilo. Evropski parlament je tražio da se ispita uloga Kalina u ovim poslovima, zbog sumnje u prevare. Šta se desilo, da li je neka istraga pokrenula i je li neko osim iranskog biznismena optužen, zasad nije poznato.
Shodno nedavnoj odluci vlade, program ekonomskog državljanstva biće dostupan za najviše 2.000 najreferentnijih aplikanata iz zemalja koje ne pripadaju Evropskoj uniji i to tokom ograničenog perioda od tri godine. Ovom odlukom, Vlada je oživjela projekat koji je pokrenula još 2010. godine, a od njega odustala prije pet godina, nakon sugestija iz Evropske unije. Čak je 2010. godine poslanik tada vladajuće kolicije u Njemačkoj Štefan Majer tražio da se zbog ovog programa uvedu sankcije Crnoj Gori jer je njegovo pokretanje provokacija na račun Evropske unije. Brojne su ocjene da bi pokretanje ovog programa i sada moglo da ozbiljno ugrozi pregovore Crne Gore o prijemu u EU.
Na sajtu advokatske firme Henli end partners 2010. godine bili su objavljeni detalji posebnog programa koji je definisao kako će biti prodavan crnogorski pasoš, gdje bi od minimalne investicije od 500.000 eura, crnogorska država uzimala 200.000 eura. Program prodaje državljanstva Kristijan Kalin je usavršio 2006. godine u državi Sveti Kits i Nevis, koja se nalazi na tri sata leta od Floride.
M.V.
Program najavljivao još 2015. godine
Kako je prenio „Blumberg”, Kalin je još 2015. godine kazao da su za program prodaje državljanstva zainteresovane Crna Gora, Slovenija, Hrvatska i Albanija jer smatraju da je to u njihovom interesu.
– Određeni podaci pokazuju da su investitori, a u mnogim slučajevima riječ je jednostavno o kupcima nekretnina, samo prošle godine (2014. godine) potrošili dvije milijarde dolara na legalnu kupovinu pasoša. I ta cifra će se u budućnosti samo povećavati – smatra Kalin.