- Autor: Hatidža Dedović
Opštepoznato je da je adolescencija rizično razdoblje čovjekovog života koje je pogodno za uticaj negativnih faktora, koji sa sobom nose mnogobrojne probleme. Nije lako roditeljima da se nose sami sa sobom, a kamoli sa, na primjer, neplaniranom trudnoćom svojih maloljetnih kćerki. Kada dijete dobije dijete, roditelji na svojoj koži najbolje osjete šamare i osude društva. Samo oni i maloljetne majke znaju kako taj brodolom treba preživjeti. Maloljetničke trudnoće su poslednjih godina u porastu, ne samo u svijetu, već i u BiH.
Ovo je osjetljiva tema za koju ni mediji nemaju dovoljno senzibiliteta. Psiholozi upozoravaju da su maloljetničke trudnoće i abortusi u porastu, one su problem za cijelo društvo. Ne treba tražiti krivce za ovakve pojave, treba više odgovornosti i razumijevanja od roditelja, škola i društva, jer maloljetne majke su u opasnosti. Niko kao one ne zna kako je biti živ, a ukliješten, niko kao one ne znaju kako je biti u ringu između snova i tabua.
Bosanskohercegovačko društvo žmuri, nije ni svjesno povećanja broja maloljetnih majki poslednjih godina, a to su muke oba entiteta. Svi vole pravu statistiku da prećute, pa se tako radije vezuju za prošlost i uspomene, u tome podsjećaju na mrave koji se hvataju radije za vlas trave, dok napolju i u stvarnom životu oluja bijesni. Valjda su takvi zbog straha, od kojeg se i pogube? Zbog predrasuda povijaju glave, zato im život maloljetne majke i sudbina njihovog djeteta ništa i ne znače. A, ta nebriga ne valja, ljudskost je tako poremećena. Podaci iz 2017. godine, nisu za prećutkivanje, oni govore o porastu majki maloljetnica. Jer, prošle godine se u Bihaću, Tuzli, Mostaru, Goraždu i Banjaluci porodilo oko 76 maloljetnica.
Najviše porođaja bilo je na Klinici za ginekologiju i akušerstvo UKC-a u Tuzli (oko 33), tu je najmlađa majka porodilja imala svega 15 godina. U protekloj godini u Banjaluci bilo je devet maloljetnih majki, u Bijeljini šest, u Mostaru 11, u Goraždu dvije. Dosad je najmlađa mama 12- godišnjakinja iz Prnjavora. Interesantno je što broj majki maloljetnica Sarajevo i Zenica prećutkuju. Samo nebo zna, koliko je tačno abortusa? Pretpostavlja se da je u periodu od 2000. do 2015. godine bilo 176 abortusa kod maloljetnica. Koliko je samo njih zbog trudnoće i udaje napustilo srednju školu? Više se njihovom stanju podruguju, ostavljaju ih s mučninama na ćorsokaku njihovog odabira i finalnog izbora između abortusa ili rođenja djeteta.
Društvo ne zanima socijalno stanje, niti život majki-maloljetnica. Ne zapita se društvo, koje zna jedino da osuđuje, koliko je njih odrastalo bez oca, koliko je njih bilo žrtva zlostavljača, koliko njih živi u siromaštvu? Dok njih ama baš briga, maloljetnica strahuje od reakcije roditelja i okoline, strahuje od toga da li će je napustiti i otac djeteta, da li će biti prisiljena na pobačaj? Možda su i škole krive, što ih prije nevolje ne informišu o osnovnim principima reproduktivnog zdravlja. Kod nas je i seksualni odgoj tabu tema u obrazovanju i ono je na ispitu i čekanju.
Novorođenče, prije nego što i dođe na svijet, postane nevolja i alarm za uzbunu porodice ili staratelja maloljetnice.
Bosanskohercegovačko društvo ne treba samo da smišlja viceve i šale, na račun usuda maloljetnica, ono treba ozbiljno da preispita ozbiljnost roditeljstva. To mu treba biti domaći zadatak. Jer, kukavičluk je bježati od stvarnog problema. Posledice maloljetničkih brakova oslikavaju i cijelo naše društvo, koje očigledno zaboravlja da je majka od petnaest godina, istovremeno i sama dijete. Udaje i brakove prije osamnaeste godine oba partnera UNICEF i UN kvalifikuju kao povredu ljudskih i temeljnih prava djeteta. Nemaju institucije ni institucionalne empatije za pogubljeno stanje maloljetne majke, niti žele biti svjesni opasnosti od poroda jednog djeteta. Možda indirektno i te institucije misle da takav usud maloljetnice i zaslužuju. Briga i njih za moguće psihijatrijske poremećaje koji se vežu za rane trudnoće.
Ko zna koliko će u budućnosti biti još maloljetnih majki? Samo zidovi zatvorene prostorije znaju plač i bol svakog poroda.
(Al Jazeera)