Uz zvonko sazvučje ženskih glasova pjevačke grupe KUD-a „Gospa Snježna” iz Vida, koja je predstavila vokalno etno-nasljeđe sa područja Neretve, na lokalitetu Rimskih mozaika u Risnu otvorena je izložba „Deset godina Arheološkog muzeja Narona”. Posjetioci imaju priliku da sa deset panoa i na video bimu saznaju nešto više o istorijatu lokaliteta, o istraživanjima, te da se upoznaju sa vizijom budućeg razvoja prvog in situ muzeja sagrađenog na arheološkom nalazištu u selu Vid pored Metkovića, najvećem nalazištu statua rimskih careva-bogova.
Muzeolozi iz Narone primjećuju da je ono što povezuje Naronu i Risan, pored zajedničke istorije, i način prezentacije. I Narona ima in situ zidove, in situ mozaik, s tim da je Narona zatvorena zgrada, sagrađena na ostacima antičkog hrama, a Rimska vila je otvoren objekat, kuća za stanovanje, otvorena prema centralnom dvorištu. „Nadam se da je razmjena izložbi `Deset godina rimskih mozaika u Vidu` i `Deset godina Rimskih mozaika u Risnu` početak možda većih zajedničkih projekata”, kazao je za „Dan” Toni Glučina, direktor Arheološkog muzeja Narona, koji je upoznat sa nalazima poljskih arheologa na Carinama.
– Velika poveznica postoji načinom, izborom lokacije, periodom, 2. vijek prije Hrista; ono što Poljaci upravo kopaju na Carinama, Balejevi novci, keramika koja je pronađena, to je taj materijal koji pronalazimo i u Naroni. Naši mozaici su iz 1. stoljeća, ovi u Risnu su malo „mlađi”, ali mozaik je po tehnici isto rađen. Mozaici u Teutinom gradu su fantastični, a nas tek čeka istraživanje, u Naroni nisu kopali te rezidencijalne dijelove, nego uglavnom forum, javne sadržaje, naši mozaici su hramovni, nisu na ovaj način ukrašavani, ali se nadamo da ćemo se ubuduće i mi moći podičiti sa ovakvim nalazima. Grčki pisci spominju Naronu već u 4. vijeku prije Hrista, nažalost, mi taj arheološki materijal još nismo pronašli, potvrdili smo ga na lokalitetu, ali je samo pet posto Narone iskopano, tako da ćemo možda ubuduće možda otkriti senzacionalne stvari. Nigdje nema toliko skulptura pronađenih na jednom mjestu i to je bio razlog zašto se ministarstvo odlučilo graditi muzej u jednom malom mjestu, daleko od velikih turističkih centara. Mislim da se isplatilo, posjetioci i pozitivne reakcije to potvrđuju - kaže Glučina. Rade na tome da svu građu iz depoa, koja nije poznata, izbace van.
– Želja nam je da naša građa bude dostupna drugim stručnjacima, jer jedino na taj način, ako znamo šta ima u Risnu, što ima u Naroni, sa komparacijom svega toga, možemo doći do nekakvih podataka. Ako to što je iskopano ostaje samo u kutijama za uski krug stručnjaka, onda ti eksponati niti ta istraživanja nemaju smisao, rekao je direktor Narone i pozvao prisutne na manifestaciju Rimska noć u Naroni, zadnji petak u julu, kada selo Vid na rječici Norin oživljava replikama toga, pozorišnim, sportskim igrama i zanatima iz rimskog doba. Ističe da se Neretva tek sad otkriva kao jedna drugačija destinacija u odnosu na ono što se nudi u Dalmaciji. Objavljuju rezultate arheoloških istraživanja, rade na digitalizaciji skulptura i građe, a ponosni su na pedagoške aktivnosti, na Muzej kao mjesto učenja. U planu im je da dobiju novu zgradu- lapidarijum za kamene spomenike, što je u fazi izrade projektne dokumentacije.
– Ova izložba može predstavljati jedan inicijativni element za što dublju saradnju i na drugim nivoima, jer su Risan i Kotor, kao i Vid i Metkovići u dobroj potrebi da svoje arheološko i kulturno nasljeđe što je moguće značajnije turistički valorizuju i da jedni od drugih uče o načinima na koji će funkcionisati, kazao je Zoran Živković ispred Turističke organizacije Kotor. Ovo je uzvratno gostovanje, jer su prije mjesec i po predstavnici Rimskih mozaika iz Risna sa svojom izložbom gostovali u Naroni, podsjetila je Emilija Radulović, koordinatorka lokaliteta.
– Ovaj dolazak u Risan je iskorak saradnje izvan Republike Hrvatske, jer su naše ustanove srodne, specijalizovani arheološki muzeji, kaže Ana Taslak Prusac iz menadžmenta „Narone”.
M.D.Popović


Skulpture bez glava pronađene u štali u selu Vid

– U 1. vijeku p.n.e. tu je bio paganski mnogobožački hram, posvećen Avgustu, prvom rimskom caru. To je jedina kolekcija u cijelom Rimskom carstvu, gdje je pronađen najveći broj antičkih statua na jednom mjestu. Čak ni u Rimu nije postojao hram sa tolikom brojem skulptura. U Muzeju Narona je trenutno izloženo 15 statua, međutim, postoje brojni ulomci, vaze, koji navode na pretpostavku da je bilo do 20 statua. Zanimljivo je da su sve skulptire obezglavljene, što je bila uobičajena praksa na prelasku iz 4. u 5. vijek, nakon što je hrišćanstvo proglašeno državnom religijom. Statue su porušene, a zatim, 1500 godina kasnije, 1995. godine otkrivene u štali u Vidu. Muzej koji je otvoren prije 11 godina ima oko 900 pokretnih nalaza, što je samo dio onoga što je pronađeno, objasnila je za „Dan” Ana Teslak Prusac.


Varoš prepuna kamenih spomenika

Izložba govori o istoriji Narone u tri razdoblja: rimsko-republikansko, rimsko-carsko i kasnoantičko doba, iz koga potiče bazilika i druge crkve. Kao urbana aglomeracija Narona se pominje od drugog vijeka prije Hrista, pa sve do sedmog vijeka, a poslije toga kao manje važno naselje, da bi danas to bilo selo Vid, sa oko 700 stanovnika. Istraživanja lokaliteta u Vidu 1877. godine počeo je Arheološki muzej u Splitu. Na jednom od panoa vidi se i stara kamena kuća, Erešova kula, u kojoj je uzidano preko 40 latinskih napisa, i to je prvi muzej u Naroni, koji su osnovali njeni mještani. Oni su od starog kamena zidali kuće, ali su te natpise okretali prema vani i cijela varoš je sada puna kamenih spomenika.