Iako je Rudnik olova i cinka „Šuplja stijena“, koji je u vlasništvu poljske kompanije ZGH Boleslava, u 2016. godini ostvario prihode od preko 12 miliona eura, Crna Gora je od toga po osnovu koncesija prihodovala svega 295 hiljada eura. Rudnik, koji radi u okviru kompanije „Gradir Montenegro“ zaposlenima uredno isplaćuje plate, poreze i doprinose na zarade, ali uslovi rada za oko 130 radnika nijesu najpovoljniji. Rudnik nema organizovanu rudničku kuhinju, iako je praksa da rudnici zbog teškog rudarskog posla obezbjeđuju topli obrok u vidu kuvanog jela, već se za obrok dijeli suva hrana. Pritom rudari na kopovima nemaju pitku vodu, već istu nose od kuća u flašama.
Kada je u pitanju koncesiona naknada ona će u ovoj godini, za proizvodnju iz prošle godine, biti veća jer je u prošloj godini ostvarena prodaja, odnosno prihodi u iznosu od 17 miliona eura. Prema slobodnim procjenama predstavnika pljevaljske lokalne uprave, koncesiona naknada će za prošlu godinu na ostvarenu proizvodnju od 17 miliona eura iznositi oko 430 hiljada eura.
– Shodno ugovoru o pravu na eksploataciju rude cinka i olova, fiksna – godišnja koncesiona naknada za korišćenje mineralnih sirovina „Gradir Montenegro” Nikšić, na ležištima „Šuplja stijena”, „Đurđeve vode”, „Paljevine” i „Ribnik” Opština Pljevlja, iznosi 286.000 eura dok je promjenljivi dio koncesione naknade, koji se obračunava svake godine u iznosu 2,5 odsto od godišnje vrijednosti proizvodnje, za 2016. godinu iznosio 9.731 euro – saopšteno je za „Dan“ iz Poreske uprave (PU).
Od pomenutog iznosa pljevaljska lokalna uprava dobija sedamdeset odsto novca, dok trideset odsto novca ostaje u državnom budžetu. Na proizvodnju od deset miliona eura u pljevaljskoj lokalnoj upravi su nam objasnili da nema promjenljivog dijela koncesije, odnosno da se naplaćuje samo fiksni dio od 286 hiljada eura, gdje pljevaljskoj opštini pripadaju 202 hiljade eura.
– Za prošlu godinu očekujemo da će iznos promjenljivog dijela biti oko 140 hiljada eura, dok će Opština dobiti, uz fiksni dio od 202 hiljade eura, oko 100 hiljada eura – kazali su nam u lokalnoj upravi uz napomenu da još nijesu dobili tačne podatke.
Zanimljivo je da ova kompanija cjelokupnu svoju proizvodnju izvozi iz Crne Gore u Poljsku u vidu koncentrata rude, pa je ista oslobođena PDV-a, odnosno naplaćeni porez na dodatnu vrijednost država svake godine vraća.
Rudnik olova i cinka „Šuplja stijena“ jedini je aktivni rudnik olova i cinka u Evropi gdje se eksploatacija rude vrši na površinskom kopu. Svi ostali rudnici imaju podzemnu eksploataciju, pa je proizvodnja znatno skuplja. Dobri poznavaoci prilika u slučaju „Šuplje stijene“ kažu da je on „rudnik zlata“. Posebno što se podaci o iskopanom srebru i zlatu nigdje ne prikazuju.
B. Je.

Otpadne vode idu u Ćehotinu

Rudnik olova i cinka „Šuplja stijena“ jedan je od najvećih zagađivača rijeke Ćehotine. Otpadne vode iz ovog rudnika otiču u rijeku Ćehotinu Mjedeničkim potokom, tako da se rijeka u donjem toku, u dijelu gdje dolazi do izbistravanja, opet zagađuje.