Mijanjenje novčane kazne za učinjeni prekršaj zatvorskom ili kaznom rada u javnom interesu nije u skladu s Ustavom, Zakonom o izvršenju i obezbjeđenju i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, smatra advokat Makedonka Kasalica. Ona je Ustavnom sudu podnijela inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti člana 236 stavova 7, 8 i 9 Zakona o prekršajima.
Kasalica je u inicijativi precizirala da se ovim odredbama omogućava da se za sva ona lica prema kojima je izrečena novčana kazna za učinjeni prekršaj, a koja nemaju dovoljno sredstava, odnosno nemaju sredstava za njeno namirenje, izrečena novčana kazna zamijeni kaznom zatvora ili kaznom rada u javnom interesu.
Spornim odredbama je propisano da ako novčana kazna nije plaćena u ostavljenom roku, a nije se mogla naplatiti pasivnim izvršenjem preko Registra novčanih kazni ili prinudnim putem, nadležni sud će, osim pravnom licu i maloljetniku, zamijeniti izrečenu kaznu radom u javnom interesu ili kaznom zatvora. Prema zakonu, kazna bi se „otplatila“ tako što će se osuđeniku za svakih započetih 25 eura odrediti četiri časa rada u javnom interesu ili jedan dan zatvora. Zakonom je precizirano da rad u javnom interesu ne može trajati duže od 80 časova, a kazna zatvora ne može biti duža od 60 dana.
– Protiv okrivljenog iz člana 149 ovog zakona neće se pokretati postupak prinudne naplate neplaćene novčane kazne. U tom slučaju, sud koji je donio odluku o prekršaju prije pravosnažnosti odmah će zamijeniti neplaćenu novčanu kaznu u kaznu zatvora na način propisan ovim zakonom. Ako osuđeni, nakon odluke suda iz stava 7 ovog člana, plati novčanu kaznu u cjelini, rješenje će se staviti van snage i obustaviti dalji postupak izvršenja, a ako djelimično plati novčanu kaznu, rješenje će se preinačiti tako što će se neplaćeni dio novčane kazne zamijeniti kaznom zatvora, odnosno radom u javnom interesu – navedeno je spornim odredbama.
U Vladi Crne Gore, kojoj je Ustavni sud zatražio da se izjasni na podnijetu inicijativu, smatraju da nema osnova za njeno prihvatanje.
– Osporenim odredbama Zakona je, kao krajnji institut naplate novčane kazne u prekršajnom postupku, propisan supletorni zatvor, što je u skladu s Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i Ustavom Crne Gore. Naime, Evropskom konvencijom utvrđeno je da se ljudska prava, pa i pravo na slobodu, mogu ograničiti u obimu koji je neophodan da bi se u otvorenom i slobodnom demokratskom društvu zadovoljila svrha zbog koje je ograničenje dozvoljeno, a članom 24 Ustava da se zajemčena ljudska prava i slobode mogu ograničiti samo zakonom, u obimu koji dopušta Ustav, u mjeri koja je neophodna da bi se u otvorenom i slobodnom demokratskom društvu zadovoljila svrha zbog koje je ograničenje dozvoljeno – smatraju u Vladi.
A.O.