U Crnoj Gori je u ovoj godini oglašeno 3.200 radnih mjesta manje nego u prethodnoj, što najbolje govori o privrednom kolapsu i dubokoj krizi na strani tražnje za radnom snagom, ocijenio je potpredsjednik Demokratske Crne Gore Momo Koprivica. On navodi da je premijer Milo Đukanović pričom o 40.000 novih radnih mjesta „udario šamar” istini, što, kako smatra, potvrđuju podaci zvaničnih institucija.
– Od prvog dana je bilo jasno da je Đukanovićeva priča o 40.000 novih radnih mjesta psihološka kategorija. Lažna obećanja o 40.000 novih radnih mjesta govore da je Đukanoviću psihologija mase iznad ozbiljne ekonomske politike – navodi se u saopštenju Koprivice.
Ocjenjuje da visoka i strukturna nezaposlenost, kao i činjenica da je država najveći poslodavac, predstavljaju najznačajnije ekonomske i socijalne probleme u Crnoj Gori.
– O tome da u Crnoj Gori nema unapređenja tehnologije i rasta produktivnosti, kao ključnih činilaca održivog privrednog rasta, govori činjenica da svega 9,17 odsto novozaposlenih čine oni s visokom i višom stručnom spremom, a 72 odsto nekvalifikovana ili polukvalifikovana radna snaga – precizirao je Koprivica.
Dodaje da strukturnu, dugotrajnu i rastuću nezaposlenost visokoškolaca potvrđuje podatak da 9.900 fakultetski obrazovanih osoba čeka posao, što je 700 više nego u junu prošle godine.
– Upravo zbog toga, Crnoj Gori dramatično prijeti ostvarenje jedne naročito teške i negativne posledice nezaposlenosti, a to je gubitak ljudskog kapitala, jer te važne radne sposobnosti nezaposlenih opadaju s vremenom. Izgubljene generacije su cijena Đukanovićeve kleptokratije koja je zatočila i razorila privredu – naveo je on.
Koprivica ukazuje da je od 6.970 zaposlenih u prethodnih šest mjeseci svega 633 primljeno za stalno, što ukazuje na to da je u Crnoj Gori prisutan visok stepen nesigurnosti radnih mjesta, cijeneći da je to značajan faktor korupcije, iznuđivanja i mobinga.
Potpredsjednik Demokrata navodi da analiza strukture novih radnih mjesta u odnosu na 2012. godinu govori da je ona krajnje nepovoljna sa aspekta održivog privrednog rasta i ravnomjernog razvoja u Crnoj Gori.
– Naime, tri četvrtine novih radnih mjesta spada u sektor koji se finansira iz budžeta, a pri tome više u administrativnim službama, nego u produktivnim segmentima javnog sektora. Dalje, 85 odsto od ukupnog broja novih radnih mjesta otpada na Podgoricu, što govori da se produbljuju regionalni dispariteti – upozorio je Koprivica.
Dodao je da u Nikšiću, koji je nekada bio industrijski centar Crne Gore, ima 1.600 manje zaposlenih, što najbolje govori o očajnom stanju tog grada.
Koprivica smatra da je neophodno reformisanje sistema socijalnog osiguranja i racionalizacija budžetskih rashoda da bi se moglo smanjivati oporezivanje rada, bez čega nema povećanja zaposlenosti.
A.O.
Smanjiti poresko opterećenje rada
Koprivica smatra da je Crnoj Gori neophodno smanjenje ukupnog poreskog opterećenja rada, što bi vodilo i smanjenju sive ekonomije.
– Eventualne budžetske gubitke treba nadomjestiti primjenom novih, alternativnih modela oporezivanja rada i kapitala, reformom poreske administracije, novim zakonodavstvom o sprečavanju izbjegavanja poreza, ali i novim normama koje bi iskorijenile enormne zloupotrebe u sistemu poreza na dodatu vrijednost (PDV) i efikasnijom kaznenom politikom – predložio je Koprivica.