Predsjednik Udruženja manjinskih akcionara Elektroprivrede Vasilije Miličković dopunio je otpužni predlog protiv specijalog državnog tužioca Lidije Vukčević zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi. Dopuna optužnog predloga zavedena je u Višem sudu 31. marta ove godine, a nakon što je rješenjem Specijalnog državnog tužilaštva od 28. decembra prošle godine, odbačena njegova krivična prijava protiv Vukčevićeve, kao i pritužba na to rješenje.
Vrijeme i mjesto izvršenja krivičnog djela, obuhvata, kako je navedeno, vremenski period od 28. marta 2014. godine, kada je podnio krivičnu prijavu, do dana odbacivanja iste 12. septembra iste godine.
– Okrivljena, svjesna svog djela čije je izvršenje htjela i svjesna da je njeno djelo nezakonito, nevršenjem svoje službene dužnosti i propuštanjem dužnog nadzora, kao specijalni državni tužilac, u periodu od 28. marta 2014, pa do odbacivanja krivične prijave 12. septembra iste godine, namjerno je propustila da preduzme zakonom predviđene radnje u cilju utvrđivanja krivične odgovornosti Prve banke i krivične odgovornosti privrednog društva „A2A“, na način što nije preduzela radnju izviđaja, niti bilo koju drugu zakonom predviđenu radnju u postupku po krivičnoj prijavi podnijetoj 28. marta 2014 – navedeno je u dopuni optužnog predloga.
Miličković je naglasio da krivična prijava i dokazna građa jasno i nedvosmisleno ukazuju da je od strane Prve banke, u kojoj je najveći akcionar premijerov brat Aco Đukanović i A2A, itslijanske kompanije koja je suvlasnik u EPCG počinjeno krivično djelo prevara i falsifikovanje.
– To zato jer na računu sa posebnom namjerom 3, koji se vodi kod Prve banke 23. septembra 2009. nije uplaćen iznos od 100.987.378,80 eura, koji je naveden u lažnoj potvrdi Prve banke br. 04/4910 1 od 28. septembra 2009, a kojim radnjama je ovim licima omogućeno nezakonito pribavljanje 504.936,04 eura, a sebi vjerovatnu finansijsku korist i napredovanje u službi, imajući u vidu finansijsku i političku moć većinskih vlasnika Prve banke, a sve na štetu 7.000 građana – malih akcionara EPCG. Takođe, okrivljena je ovakvim postupanjem, te svjesnim prikrivanjem činjenica, oslobodila krivične odgovornosti Prvu banku i A2A – navedeno je u dopuni optužnog predloga.
Vukčevićeva, kako je naveo, svjesno prikriva činjenice jer je, kako je istakao Miličković, i laiku jasno da niko nije mogao da zna 23. septembra 2009. da će od 13.642.645 akcija EPCG do 25. septembra na prodaju biti ponuđeno 12.022.307 akcija.
– Nikad malim akcionarima nije uplaćeno na račun sa posebnom namjerom 3 iznos 100.987.378,80 eura kako piše u potvrdi, a to se može utvrditi jedino provjerom o uplati kod Prve banke, već je uplaćen iznos 100.482.441,86 eura i to tek 3. oktobra 2009, a ne kako piše u lažnoj potvrdi Prve banke, 23. septembra. Deponovanje sredstava na račun sa posebnom namjerom 3 od strane A2A nije moglo biti izvršeno 23. septembra, jer od ukupno raspoloživih 13.642.625 akcija, odluka o prodaji donijeta tek 25. septembra, dakle dva dana kasnije su se mali akcionari, pa i podnosilac ovog optužnog predloga, odlučili na prodaju svojih akcija, a to niko nije mogao znati 23. septembra – naveo je Miličković.
On je naglasio da je trebalo da protekne nekoliko dana, nakon tog 25. septembra, kako bi se sabrali prodajni nalozi, iz svih gradova Crne Gore, te da se dođe do ukupnog broja od 12.022.307 akcija, pa tek onda da se uplati protivvrijednost, odnosno 8,4 eura za akciju, odnosno 100.987.378,80 eura.
– Iznos upisan u potvrdi Prve banke i stvarni iznos koji je uplaćen razlikuje se za 504.936,94 eura za koji iznos su opljačkani mali akcionari EPCG-a – navedeno je u dopuni optužnog predloga. J.V.
Lažnom potvrdom opljačkani građani
U obrazloženju optužnog predloga Miličković je naveo da specijalni tužilac Lidija Vukčević opstruira njegovu krivičnu prijavu, te odbija da provjeri navode iz nje uvidom u poslovne knjige Prve banke.
– Odbijala je specijalni tužilac Lidija Vukčević i svaku pomisao da otvori izviđaj, jer je više nego jasno da je predmetna potvrda krivotvorena, lažna i da je poslužila za pljačkanje građana. Plašila se da otvori izviđaj, jer bi se klupko organizovanog kriminala i korupcije proširilo na više državnih funkcionera i otkrila veoma jaka mreža u kojoj su upleteni predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Đikanović, predsjednik Tenderske komisije i predsjednik Savjeta za privatizaciju Vujica Lazović, koji su, između ostalog, izmijenili zakon donoseći zaključak 28. septembra 2009. i izmislili potvrdu na bazi koje će se izvršiti saldiranje akcija sa prodavca na kupca, van sistema Centralne depozitarne agencije, kako bi CDA isključili iz direktnog uvida u novčane tokove, tj. u izvod u račun manjinskih akcionara, račun sa posebnom namjenom 3 – naveo je Miličković.