Priredio: dr Vukić Ilinčić
Miomir Dašić je svoj radni vijek proveo u Crnoj Gori, radeći u obrazovanju i nauci. Profesorski (državni) ispit položio je s odličnim uspjehom 1957. godine u Beogradu. Prve stručne radove objavljuuje kao gimnazijski profesor već 1955. godine, čime je skrenuo pažnju stručne javnosti u Crnoj Gori.
Profesor Dašić je u gimnaziji prvih godina predavao pored istorije i filozofiju, koju je imao kao opšti ispit na studijama i položio ga sa visokom ocjenom, kod akademika dr Dušana Nedeljkovića. Predavao je kao predmet i Državno uređenje. Za uspješno izvođenje nastave ocjenjivan je najvećim onovremenim ocjenama - naročito se ističe.Za svoj pedagoški rad više puta je i novčano nagrađivan i pismeno pohvaljivan. Aktivno je djelovao u Istorijskom društvu Crne Gore, odnosno Društvu istoričara Crne Gore.
Dašić se kao gimnazijski profesor dugo bavio i novinarstvom. Bio je član Udruženja novinara Crne Gore i Jugoslavije. Sarađivao je u beogradskim dnevnim listovima Borba i Večernje novosti, podgoričkoj Pobjedi i prosvjetnim periodičnim listovima Prosvjetni rad i Prosvjetni pregled. Jedan je od pokretača nedjeljnog lista Sloboda (1961) u Ivangradu, jedanaest godina bio njegov saradnik (do 1972. godine), i urednik kulturne rubrike. U Slobodi je Dašić objavljivao i svoje radove stručnog i naučnog karaktera, od pedagoškog i opštedruštvenog sadržaja.
Prve naučne i stručne radove, profesor Dašić je objavljivao u poznatom crnogorskom časopisu Istorijski zapisi. Na skupštini Društva istoričara Crne Gore (održanoj početkom oktobra 1959. godine u Ivangradu), Miomir Dašić je podnio referat na temu: Periodizacija istorije Crne Gore. Ovaj referat je dobio pohvale i visoke stručne ocjene. Dašićev javni naučni nastup na ovoj skupštini i dotadašnji uspjeh u nastavi, kao i zapaženi objavljeni stručni i pedagoški radovi, bili su dobra preporuka da se udovolji njegovom zahtjevu da redovno upiše postdiplomske studije školske 1960 / 1961. godine, koje je tada organizovao akademik Vasa Čubrilović, kao šef Odjeljenja za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu. U dvogodišnjem plaćenom odsustvu Dašić je završio postdiplomske studije uspješnom odbranom magistarskog rada. Njegova magistarska diploma stečena na Beogradskom univerzitetu je zavedena pod brojem 2.
U međuvremenu, Dašić je postavljen za direktora Gimnazije u Ivangradu (1.oktobra 1962. godine) i na toj dužnosti ostao punu deceniju - do oktobra 1972. godine. U istoriji ove škole bio je to najduži period direktorovanja jedne ličnosti. Tada je Gimnazija u Ivangradu (Beranama) bila jedna od najčuvenijih, ne samo u Crnoj Gori, nego i u bivšoj SFRJ. Bila je poznata i po velikom broju učenika (imala je između 1.500 i 2.000 đaka), kao i po brojnom stručnom i intelektualno snažnom nastavničkom kolektivu (preko sto profesora).
Inicijativom direktora Dašića, otvorena su područna odjeljenja ivangradske gimnazije u Rožajama i Plavu, a školske 1966/67. godine i istureno odjeljenje u Andrijevici. Odjeljenja u Rožajama i Plavu su poslije petogodišnjeg razvoja 1969 / 70. godine prerasla u samostalne gimnazije. Iz generacije gimnazijalaca u Rožajama i Plavu formirana je i prva fakultetski obrazovana inteligencija, koja je do današnjih dana nosilac kulturno-prosvjetnog i privredno-tehničkog razvoja i napretka ovih, do tada nerazvijenih sredina. Odjeljenje Beranske gimnazije u Andrijevici ostalo je u sastavu ove matične škole sve do ponovnog formiranja opštine Andrijevica, početkom devedesetih godina prošlog vijeka, kada se i ono osamostalilo u posebnu srednju školu.
Iz sastava Nastavničkog vijeća Gimnazije u Ivangradu (Beranama) devet profesora je steklo akademske titule doktora nauka, a njih osam je magistriralo. Nekoliko drugih profesora zapaženi su kao autori stručnih, pedagoških i publicističkih tekstova, a među njima je bilo i autora udžbenika. Pojedini profesori Gimnazije, postali su univerzitetski profesori i profesori viših škola. Miomir Dašić je bio i potpredsjednik Zajednice gimnazija Crne Gore i član predsjedništva Zajednice gimnazija SFRJ (1963-1972). U tom vremenu bio je i recenzent više udžbenika i priručnika za nastavu istorije.
(Nastaviće se)
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.