Sudeći prema trenutnom stanju, nekažnjivost zločina potrajaće još duže vremena zbog izvjesne umiješanosti tadašnjeg državnog rukovodstva u ratna događanja u okruženju, a koji su se sa aspekta stradanja civila u Crnoj Gori doživljavali kao da su vođeni u Crnoj Gori, ocijenio je adokat Velija Murić. Rješavanje nekažnjivosti ratnih zločina jedna je od obaveza Crne Gore u okviru pregovora sa Evropskom unijom (EU) a, prema mišljenju Murića, država nije pokušala da se na adekatan i djelotvoran način suoči sa ratnom prošlošću.
Prema njegovim riječima, jedan od važnih uzroka nekažnjivosti ratnih zločina je pravosuđu koje, kako je naveo, nema epitet nezavisnog.
– Crna Gora nije pokušala da se na adekvatan i djelotvoran način suoči sa prošloću. Nije poveden javni dijalog na tu temu iako uzroci i posledice zločina još postoje, pa čak i u mjeri pritajene mogućnosti da u određenim, možda usamljenim momentima, eskaliraju – kazao je Murić agenciji Mina.
I slučajevi koji su procesuirani, objašnjava advokat, nijesu okončani na odgovarajući način, a jedan od najvećih problema je nepostojanje dovoljno političke volje da se on riješi.
Upitan šta bi država trebalo da uradi kako bi se adekvatno suočila sa nekažnjivošću, Murić je kazao da je neophodno sprovođenje nezavisnih istraga, ali i nagovijestio mogućnost osnivanja posebnog suda za ratne zločine.
– Država bi morala da sprovede nazavisnu istragu o svakom zločinu, a suđenja bi trebalo da povjeri nezavisnim sudijama. Štaviše, mora da osnuje poseban sud za ratne zločine, a ako ne to i, ako sudstvo nije steklo status nezavisniog, suđenja bu morala povjeriti ad hok sudskim vijećima u koja bi bili angažovani međunarodni pravni eksperti i sudije – objasnio je Murić.
Posledice nekažnjivosti ratnih zločina su, kako je upozorio, višestruke – izvršioci zločina neće doživjeti zasluženu sankciju, žrtve zločina i njihove porodice neće doživjeti djelotvornu pravdu, a građani gube povjerenje u sudsku pravdu. Najgore je, kako je kazao, to što nekažnjivost pojačava svijest da je zločine moguće vršiti i da je moguće ostati nekažnjen.
Komentarišući upozorenja Evropske unije (EU) kroz poslednji izvještaj o napretku da se država mora izboriti sa nekažnjivošću ratnih zločina, ocijenio je da to može biti ozbiljna prepreka na evropskom putu države.
Analizirajući pojedinačne slučajeve, on je ukazao na nedostatke vođenih postupaka i poručio da se sa postupcima mora krenuti iz početka kako bi bili valjani. Slučaj „Morinj”, kako je kazao, karakteriše optužnica koja nije na pravno valjan način sročena, pa zato nije potvrđena osuđujućom presudom. Za takvo postupanje tužilačke organizacije, ukazao je Murić, niko nije pozvan na odgovornost.
On je podsjetio da su ubistva u pljevaljskoj Bukovici kontrolisali tadašnja Vojska Srbije i Crne Gore i crnogorsko ministarstvo unutrašnjih poslova.
– Slučajevi u pljevaljskoj Bukovici kvalifikovani su kao obična ubistva, a ne kao ratni zločin – kazao je Murić, dodajući da ni slučaj deportacije nije istražen na valjan način.
Podsjećajući da su za deportacije bili optuženi samo krajnji počinioci, advokat je pojasnio kako im je bilo jednostavno da dokažu da su „samo izvršavali naređenja nadređenih, pa čak i crnogorske vlade”.
– U tom slučaju nijesu optuženi nalogodavci i planer, već oni sa kojima je nepotreobno zamajavana crnogorska javnost – naveo je on.
Komentarišući slučaj „Kaluđerski laz”, Murić je, ocijenio da je on specifičan po tome što su kao po slučajnom izboru imenovani osumnjičeni.M.V.P.
Optužnice podizane reda radi
Murić je kazao da su nedovoljno argumentovane optužnice i nepoznavanje prakse međunarodnog humanitarnog prava samo djelimično uzrok nekažnjivosti.
– Argumentovano potvrđujem da su optužnice podizane više reda radi, a manje sa ambicijama da pravno opravdaju svoju navodnu namjeru – kazao je Murić.